DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Razlika između vlage prije i poslije sušenja iznosi 29%. Kod dvadesetdevetpostotne razlike vlage u drvu prije i poslie.- sušenja, povuče se na si. 3. paralelni pravac s osovinom opscise do krivulje vlage u drvu prije sušenja, za ovaj primjer do krivulje tridesetpet-postotne vlage, sa sjecišta povuče se ordinata koja pokazuje trajanje sušenja sa 18,7 dana. 2. Koliko će trajati sušenje brijestovog drva od 3´0°/o vlage na 7%, ako je debljina drva 50 mm, specifična težina sasvim suhog drva 0,75, temperatura uzduha za sušenje 60° C, promaja umjetna pomoću ventilatora, dnevni pogon sušione 24 sata? Prema si. 3, odredi se trajanje sušenja sa 16 dana. To se trajanje sušenja umnoži faktorima skrižaljke III. za debljinu drva sa 2,828, za specifičnu težinu sa 1,24, za temperaturu uzduha sa 1,083, za umjetnu promaju pomoću ventilatora sa 0,7, za trajanje sušenja dnevno 24 sata sa0,45 pa se dobije trajanje sušenja: D — 16 . 2,828 . 1,24 . 1,083 0,7 0,45 = 19,14 dana. Sušenje drva koje se liepi jedno na drugo Drvo koje se lijepi upija vlagu iz kelja. Ta vlaga iznosi prema T r u a x-u za drvo 25 mm debelo l°/o, a za tanke furnire i do 45%. S obzirom na to ima se drvo koje će se keljiti osušiti na odgovarajući niži postotak vlage. Furniri i ukočene ploče neka se prije ljepljenja osuše na 5% vlage. Poslije ljepljenja ostave se lijepljeni komadi da leže tako dugo dok se primljena vlaga ljepljenjem jednolično razdijeli po drvu. Nakon toga se lijepljeni komadi suše relativno polagano tako da sušenje traje 8 do 24 sata. U skrižaljci IV. navedena je poTruau x-u i Kollmannu temperatura i vlaga uzduha za sušenje lijepljenih ploča u komorama. Skrižaljka IV. Konačna vlaga°/o u drvu Relativna vlaga uzduha u o/o uz temperaturu30»C 1 40"C 50»C 60»C od 6 7 8 10 12 20 25 31 43 53 22 27 32 45 61 23 29 34 48 64 26 31 38 53 69 Sušionice za sušenje drva toplim uzduhom Sušionice za sušenje drva toplim uzduhom sastoje u glavnom iz grijaone uzduha, u kojoj su smještene naprave za grijanje uzduha, i sušione za drvo. Ako se radi umjetnom promajom, imaju sušionice i napravu za promaju (gibanje) uzduha. (Pod sušionicom razumijeva se cijela zgrada s cjelokupnim postrojenjem, dok se pod sušionom razumijeva prostorija u kojoj se suši drvo). Za grijanje uzduha služe peći, elektriciteta, topla voda i para. Grijanje uzduha u pećima, koje se lože drvom ili ugljenom, nije ekonomično, pa se rjeđe upotrebljava za velike sušionice. Elektricitetom može se dobro grijati uzduh, samo što cijena elektricitete redovito ne odgovara. Toplom vodom može se uzduh grijati, ali je izvedba postrojenja skuplja od postrojenja za grijanje parom. Za sušionice, koje su izgrađene uz pilane, redovito se grije uzduh parom. U čeličnim cijevima struji para, a oko cijevi grije se uzduh. U tu svrhu uzima se svježa para iz parnoga kotla ili, što je mnogo ekonomičnije, ispušna para iz cilindra parnog stroja, kad je stroj u poognu. Budući da u pari koja dolazi iz cilindra parnog stroja ima ponešto ulja za mazanje, mora se para prije ulaza u cijevi voditi kroz aparat za otstranjivanje ulja za mazanje. Naprave za grijanje uzduha moraju biti tako sastavljene da se temperatura uzduha može regulirati. Reguliranje se vrši po osobi koja nadzire sušenje, ili automatski, ili kombinirano. Na početku sušenja uzduh je redovito odviše suh, pa se mora vlažiti. Najbolje se vlazi parom, jer se istodobno vlazi i grije. Ako za vlaženje uzduha služi para, moraju se postaviti posebne cijevi za dovod pare za vlaženje. 55 |