DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Sušenje pregrijanom parom može se upotrebiti samo za one vrsti drva kojima ne smeta promjena boje a u i eventualna promjena drugih kva O liteta. Zakoni sušenja i učinci na o a. drvo pri sušenju pregrijanom pa o rom još nisu dovoljno istraženi. Od prilike se ustanovilo da sušenje pregrijanom parom umanjuje higro- U skopičnost drva, čini drvo otpornijim protiv truleži, a za vrijeme sušenja uništi razne uzročnike truleži Tamna ra tura .. O-arijctna. para. U drvu. « SI. 9. Relativna vlaga pregrijane pare. SUŠENJE FURNIRA Debeli furniri suše se, kao i drugo drvo, u komorama i tunelima za sušenje. Za tanke furnire upotrebljavaju se naročite naprave za sušenje kao: a) Ploče za sušenje furnira. Furniri se suše između dviju ploča u kojima struji para. Ploča je sastavljena, ima u sebi kanale za paru promjera od oko 20 mm, u udaljenosti jedan od drugoga od oko 80 mm. Ploče tlače furnir nekoliko sekunda do nekoliko minuta, a zatim se gornja ploča digne da bi izašla para koja se isparuje iz furnira. Noviji aparati od ploča za sušenje furnira konstruirani su tako, da se gornja ploča digne najprije na jednoj strani, a zatim na drugoj, tako se mnogo bolje otstranjuje vodena para koja se isparuje iz furnira. b) Postrojenje od valjaka i ploča za sušenje furnira. Takovo se postrojenje za sušenje furnira sastoji od oko 12 polja za grijanje furnira i od 2 zadnja polja za hlađenje furnira. Dužina postrojenja je oko 25 m. Svako polje ima na jednoj i drugoj strani valjke koji pomiču furnir, a između tih valjaka su ploče. U pločama struji para, pa se furnir među pločama grije i suši. Brzina gibanja furnira može se mijenjati. LITERATURA: Hausbrand : Das Trocken mit Luft und Dampf, Berlin 1920; Hirsch : Trockentechnik, Berlin 1927; Koehle r i Thelen : The Kiln Drying of Lumber (Warlimont: Das Künstliche Holztrocken), Berlin 1929; Kollmann : Künstliche Holztrockung, Berlin 1920; Rietschel G röb er: Heiz- und Lüftungstechnik, Berlin 1938. Schule : Theorie der Heisslufttrockner, Berlin 1920. RfiSUMfi: On decrit ici le sechage du bois, cest ä dire: l´humitide de l´air, l´extension et la contrastion du bois par l´humidite, l´equilibre hygroscopique, le sechage du bois par l´air, le differents secheries pour le sechage par l´air chaud, la chaleur necessaire pour secher le bois par l´air chaud, le sechage du bois par le vapeur surchaufe. V%0 62 |