DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Brzina prodiranja soli, odnosno sušenja u kupki ovisi naravno o vrsti soli, o zasićenosti i o temperaturi kupke. , , Kod kemijskog načina sušenja razlikujemo prema tome dvije faze rada: najprije namakanje građe u kupki i zatim sušenje izvan kupke u sušioni. Namakanje se vrši u drvenim tankovima, napunjenim zasićenom Oitopinom, koja se grije parnim cijevima i ujedno miješa, da se spriječi taloženje soli. Drvo se namače tako dugo, dok sol ne prodre 12—15 mm duboko. Količina dil´undirane soli ovisi kod inače iste površine o trajanju namakanja, a ovo opet prvenstveno o debljini građe. Građa od 1" traži do 14 sati namakanja, od 3" već 2 dana, od 6" do 7 dana, a od 12" i do 14 dana.* Izvjesno sušenje unutarnjih slojeva obavi se — kako je spomenuto — i za vrijeme namakanja, i to u povoljnom slučaju izvlači se sva slobodna nadhigroskopska i manji dio higroskopske vlage. Po ukupnoj količini to može biti i najveći dio vlage, koji treba ukloniti. Ipak delikatnije je sušenje i izvlačenje higroskopske vlage iz unutrašnje česti, te sušenje impregniranog površinskog sloja u sušioni. Sušenje u sušioni vrši se najprije kod 60—70° C i 75°/o rel. vlage zraka. Kada je prosječna vlaga drva pala na samo 16—17°/o, snizuje se rel. vlaga zraka na 70% i niže, a temperatura eventualno nešto povisuje, tako da na koncu sušenja, na pr. kod građe presjeka 12"X12" sa 12% vlage, vlada u sušioni rel. vlaga zraka od 65% i temperatura 75—77» 0. : i Što se tiče trajanja sušenja kod upotrebe ovoga postupka evo nekoliko podataka iz američke prakse3-4) Vlažna hrastovina od 2" (praktički težak zadatak) osuši se prosječno na 15% vlage u ukupno 36 dana. Isto drvo nesoljeno sušilo se u sušioni uz najbolje moguće uvjete 225 dana, a unatoč tome jače se raspucalo. Drvo duglazije presjeka 6"X12" osušilo se gotovo savršeno na prosječnih 16% vlage u ukupno 34 dana, zajedno s 8-dnevnim namakanjem u kupki, i to kod 70° C. Neimpregnirano sušilo se u sušioni preko 2 mjeseca, a na zraku i preko godinu dana, te raspucalo do 60 mm dubokih raspuklina. Isto drvo, ali većega presjeka, tj. 12"X12" suši se uspješno ovim načinom oko 90 dana. Ćetvrtače presjeka 4" X 4" osuše se u ukupno 16 dana, a neimpregnirane ni u 40 dana nisu se u sušioni valjano osušile. Interesantna je primjena ovoga postupka i kod sušenja tankih, ali čitavih koluta dobivenih poprečnim rezanjem debla, koji dolaze u obzir kao uzorci za školske zbirke, izložbe i dr. Osušiti čitav presjek koluta bez pucanja svakako je teška zadaća i rijetko se može uspjeti zbog postojeće razlike između tangencijalnog i radijalnog utezanja drva. Kada bi oba utezanja bila jednaka, išlo bi boz poteškoća, jer se gibanje vlage u tom primjeru vrši najvećim dijelom u uzdužnom smjeru stabla i to dosta jednoliko po čitavom presjeku. Kako je tangencijalno utezanje drva kod svih vrsti drva veće od radijalnoga, prirodno dolazi u tom primjeru do poznatih radijalnih pukotina. Zadaća se ovdje sastoji u tome, da se razlika između tangencijalnog i radijalnog utezanja učini što manjom, odnosno prirodno utezanje drva dovoljno snizi djelovanjem impregnirane soli. Prema R i e t z u5) pokus je s brezovim kolutom debljine od 1" i promjera oko 60 cm dobro uspio. Kolut je u tu svrhu najprije namakan kroz 4—7 dana u zasićenoj otopini kuhinjske soli, a zatim lagano sušen kod sobne temperature kroz ukupno 4 mjeseca, snizujući real, vlagu zraka postepeno od 70 na 30%. Nezgodno je u ovom pogledu, što kod preniskog sadržaja vlage dolazi do kristalizacije i izlučivanja soli, a to kvari izgled površine. Količina impregnirane soli bila je u tom primjeru sigurno daleko veća nego kod normalnog kemiskog načina sušenja. Što se tiče soli za impregnaciju, ima ih svakako veći broj, koje bi po svojim higroskopskim svojstvima došle u obzir. Takve su: kuhinjska sol, kalcijev klorid, cinkov klorid, magnezijev klorid, boraks, monoamoniumfosfat, natrijev sulfat, soda, invertni šećer i dr. Nisu sve jednako upotrebljive, bilo zbog cijene, bilo s obzirom na njihov ostali loši utjecaj. Neke čine drvo lako upaljivim, druge ga razaraju ili nagrizaju metal, koji dolazi u vezu s drvom. Jedne snizuju električni otpor drva, a druge suviše kvare alat na strojevima za obradu. Kod odabiranja soli uzima se u obzir i početna vlaga drva. Kuhinjska sol može se dobro upotrebiti, * 1" (l col) = 2,54 ... :l) Loughborough : Chemical pretreatnient speeds seasoning. American Lumberman, May 1937. ´) Ti ein a ii n: The newest developments in kiln-drying. Southern Lumberman, June .7. 5) Rietz : Seasoning transverse tree sections without cheeking. Journal of Forestry, March .7. 65 |