DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 8     <-- 8 -->        PDF

je hitan, tijesno vezan o životne interese sadašnjice. To je rad, koji se mora izvršiti
smišljeno, no u kratkom vremenskom intervalu.


Obnova se sastoji iz dvije česti radova. Prvo, treba uspostaviti ono, što je okupator
poništio ili onesposobio. To znači, šumu treba osposobiti za njen redovni
rad oko trajnog opskrbljivanja naroda i države materijalnim dobrima i zasiguratinjenu široku zaštitnu funkciju. Druga je čest zadatka: prilazeći tome cilju treba
ukloniti ono što je staro, a ne valja, ili je samo polovično, dakle neupotrebljivo; no
jedno i drugo samo u slučaju, ako se ono može zamijeniti boljim. No obnova treba
da bude i duhovna. Ona treba da zahvati i nas same. Mi treba da se nosimo novim
odnosima, punijim i sadržajnijim prema narodnoj državi, prema narodnoj vlasti i
prema narodnoj šumi.


Svaka obnova, doduše, traži nesrazmjerno velike žrtve. Istina, žrtve, što ih
traži oružana revolucija, ne mogu se mjeriti redovnim mjerilom mirnodopskog života,
no rad oko obnove mora biti smišljen i usmjeren. Budući da obnova obuhvata
sve grane života i privrede, ona u oblasti šumarske privrede mora da teče usporedo
s generalnim planom obnove zemlje. Otuda je razumljivo, da će radi održavanja
te veze biti potrebno, da naš list ostane u trajnom dodiru i s onim stručnim organizacijama,
koje će u svojim publikacijama razrađivati, raspravljati generalnu
osnovu i jedinstvenost cilja obnove.


Drugi važni zadatak, koji čeka našu struku, jest preorijentacija šu


marske privrede u njenim osnovi ma i u njenim smjernicama rada. Prirodno
je, da novi idejni principi, utvrđeni Ustavom, i tekovine narodno-oslobodilačke
borbe, na kojima je izgrađena država, traže novo uređivanje narodne vlasti
i usmjeravanje privrede. Ti radovi — za razliku od obnove — drže u vidu dugivremenski interval budućnosti. Od njih se traži, da budu planski dobro smišljenii da povezu interese sadašnjice i budućnosti, da jednako zasiguraju interese naroda
i interese šume.


Na i u tome radu potrebno je održati vezu s ostalim srodnim i bliskim
granama narodne privrede. To su u prvome redu poljoprivreda, tehnika i industrija.
Budući da taj rad nije hitne prirode, njegov će tempo moći da bude smiš-
Ijeniji i mirniji, njegove će krajnje ciljeve biti lakše obuhvatiti, a zadatke lakše
utvrditi nego kod obnove. No odgovornost za njegov uspjeh daleko je veća nego kod
obnove.


U ovoj će oblasti trebati da se održava trajna veza s narodnom vlašću, kako bi
se dobio uvid u aktuelna pitanja. Narodna vlast, donoseći svoje odredbe, moći će
se koristiti konzultativnom saradnjom Šumarskoga lista.


U oblasti preorijentacije šumarske privrede naročito su važna ova osnovna
pitanja:


Treba prije svega utvrditi i osvijetliti stvarni posibilitet naših šuma,
držeći pri tom u vidu vrijeme, kad će obnova biti okončana. Pri rješavanju togapitanja treba upotrijebiti dva instrumenta. Jedno, treba krajnjom štednjom smanjiti
potrošnju drveta u našim šumama. To u cilju, da bi se naše buduće iskorišćivanje
šuma trajno kretalo u granicama godišnjeg priraštaja. Što više prištedimo na
domu, to ćemo veće drvne mase moći utrošiti za jačanje našega eksporta. Na drugojstrani, smišljenim mjerama uzgajanje i zaštite treba pridizati sposobnost produkcijenaših šuma odnosno šumskoga tla.


Ne treba smetnuti s uma, da će razvoj naše poljoprivrede tražiti i trebati
daljnje količine poljoprivrednog zemljišta.Naročito potreba mehaničkog obrađivanjaprostranih i suvislih površina mogla bi pokrenuti pitanje: u kom obimu na relativnom
šumskom tlu Slavonije i Srijema treba održavati šumuf Ako bude pokrenuto
to pitanje, otuda će sama po sebi još jače iskočiti kruta potreba, da se šume
ne samo održavaju na apsolutno šumskom tlu, već da se kulturi šume privede i ono
zemljište, koje sad nije pod šumom, a po prirodi je svoga tla sposobno samo za, gajenje
šume. Pri tom ćemo naglašavati važnost šuma i njihovoga održavanja, te ukazivati
na potrebu vertikalnog razvoja poljoprivrede (bolja obrada tla, melioracije,
selekcija, đubrenje itd.).


Na trećem je mjestu socijalna važnost šuma. Najaktuelnije pitanje u
toj oblasti jest Krš. Samo šumarsko-tehničke mjere ne dostaju za rješavanje togapitanja. Ono može da se riješi samo onda, ako se uoči i uvaži široka socijalna priroda
i značenje šuma na Kršu.


Jednako je od važnosti razvijanje i uzgajanje smisla i osjećaja za zajedničko
dobro, a naročito za šumu kao zajedničko dobro. U tom pogledu u nas


2