DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 96     <-- 96 -->        PDF

ralna obaveza, da se pobrinemo, kako taj materijal
ne bi ostao zabačen, sporedan ili izgubljen.
Mi smo ga dužni sakupiti i sačuvati za
poznija vremena.


Molimo stoga drugove šumare i sve ljubitelje
naših šuma, da bi nas pomogli u ovome
nastojanju. Dakako, da je ovdje potreban što
žurniji rad, kako bi se na vrijeme stiglo doći
u posjed odnosnog materijala. U vezi s time potrebno
je prikupiti fotografije iz borbe po našim
šumama, fotografije opustošenih i uništenih
šuma, šumskih kutura, rasadnika i parkova,


fotografije uuištenih šumskih građevina (šu


marija, lugarnica, šumskih kuća, mostova, šum
skih željeznica i puteva), fotografije o oštećenim
prirodnim spomenicima, fotografije šumara
palih u uarođno-oslobodilačkoj borbi i đr.
Potrebni bi nam bili prijepisi važnijih i značajnih
akata iz područja šumskog gospodarenja
za vrijeme rata, kao i objekti, iz kojih bi se
vidjela primjena drva u minuloj narodno oslobodilačkoj
borbi.


Odnosni materijal molimo slati na uredništvo
Šumarskog lista ili na upravu Hrvatskog
šumarskog društva, V´ukotinovićeva ul. 2.


OBA VIJEST


U vezi sa zaključkom sjednice Upravnog odbora
Hrv. šumarskog društva od 13. IX. 1945.
saopćujemo, da je Ekl ing. Božidar obavio
štampanje separata svojih članaka: »Uzdužna
i poprečna drenaža« i »Aproksimativno ođređi-


IZ ŠUMARSKE


van.je promjera drenskihteni«, koji su kao člancipredani u tisak i složeni


Hrv. šum. društva kao izdavača Šum. lista.
Uprava


KNJIŽEVNOSTI


Uredništvo


cijevi računskim puŠumarskog
lista bili
za NDH., bez znanja


SAVREMENA RAZMATRANJA TEMELJNIH ŠUMSKO-UREDAJNIH PROBLEMA


Izdavanjem knjige Gustava Baadera: Forsteinrichtung
als nachhaltige Betriebsführung u.
Betriebsplanung (I. D. Sauerlanders Verlag
Frankfurt a. M., 1942.) — obogatila se šumaska
stručna literatura na području uređivanja šuma
novim naučnim djelom, koje je po svojim temeljnim
principima osobito značajno.


Pisac uzimlje misao potrajnosti kao polaznu
točku svih razmatranja i svih zaključaka na
polju uređivanja šuma ističući kod toga, da
se svi šumsko-uređivački radovi moraju temeljiti
na potrajnosti Pošto je potrajnost zaista
snažna poluga, koja šumskom gospodarenju
osigurava temelje i neprekinutu djelatnost, biti
će korisno, da se opširnije upoznamo sa piščevim
idejama o potrajnosti i njezinoj primjeni
u savremenom šumskom gospodarstvu.


I ako je načelo potrajnosti u šumskom
gospodarstvu davno poznato, ipak se u današnjem
šumskom gospodarstvu ne uzimlje u
obzir i ne primjenjuje na onaj način i u onoj
mjeri, kako bi to obzirom na njegovu važnost
i mogućnost odlučnog utjecaja na sigurnost
racionalnog šumskog gospodarenja, trebalo
biti. Pisac je u svojim razlaganjima i zaključcima
nastojao, da spoji načela i zahtjeve
potrajnog gospodarenja sa savremenim napretkom
šumskog gospodarstva osnovanog na
prirodnim temeljima i na dubokom poznavanju
ekologije i biologije šume.


Knjiga, koja obuhvaća preko 300 stranica,
razdijeljena je u 3 glavna dijela. Mi ćemo ovdje
neke odlomke iz tog djela — za koje držimo, da
su zanimljivi i važni — opširnije prikazati,
kako bi i oni čitaoci Šumarskog lista, koji do
njeg ne mogu doći, bili također donekle Upućeni
u njegov sadržaj.


U uvodu pisac ističe, da se princip potrajnosti
priznao, u svojim pretpostavkama, već u
početku stvaranja šumarske znanosti, temeljnim
zakonom šumskog gospodarstva.


Ispočetka su prevladavale misli uređivanja,
dok su biološko-prirodne podloge, koje potrajnost
uključuje, bile potisnute u pozadinu. Prevagnulo
je prostorno i vremensko uređivanje,
dok je proizvodnja najvećeg prirasta bila sporedna.


Uređivanje šuma ima samo jednu zadaću,
a ta je, da se vodi šumsko gospodarstvo i


stvara gospodarska osnova isključivo u službi
ideje gospođarstvenosti, kao i u duhu potrajnosti.
Šumsko gospodarstvo samo je onda potrajno,
ako proizvodnja i iskorišćavanje zadovoljavaju
zahtjevima potrajnosti.


Ideja potrajnosti obuhvaća proizvodnju „ i
iskorišćava.nje gotovo u jednu duhovnu cjelinu.


Stoga moramo gospodarstvo u budućnosti
tako voditi i iskorišćivanje tako usavršiti, da
više proizvodimo i proizvodnju tako oblikujemo.
da uzmognemo više iskorišćivati, nego danas.


Pisac ističe, da je šumarska politika priznala
načelo potrajnosti u šumi — iz narođnogospodarstvenih
razloga — još prije 130 god i pa.
Načelu potrajnosti prijeti teška opasnost od
pokrića potreba, koje zbog narođno-gospođarskih
i etičkih razloga moraju imati prednost
pred težnjom za dobitkom. Pokriće potrebe
ograničen o je mogućnošću i sposobnošću
prirodne djelatnosti šume, te samo narodn a
n uzd a može opravdati, da se pokriće potrebe
pretpostavi potrajnosti.


Da se omogući potrajnost gospodarenja potrebno
je, da i cijene drveta budu pravedno
određene. Gdje to nije, mora doći do pretjeranih
sječa, do snižavanja drvnih zaliha i umanjenja
proizvodne sposobnosti šume.


U prvom dijelu pisac raspravlja o načelu
potrajnosti i o preduvjetima .koji su potrebni,
da se potrajnost postigne.


Sta stanovišta načela potrajnosti ima uređivanje
šuma dvije zadaće:


1. urediti proizvodnju t. j . nastojati postići
što veći prirast i šumu prostorno urediti;
2. urediti prihode t. j . ustanoviti onu visinu
drvne zalihe, koja će odgovarati potrajnostigospodarstvu, te uspostaviti takovu strukturu
drvne zalihe, koja će odgovarati potrebama potrajnosti
i gospodarstva.
Potrajno reguliranje proizvodnje osigurava
potrebe budućnosti, dok potrajno reguliranje
prihoda osigurava potrebe sadašnjosti.


Svaki zahvat u šumu ne smije imati samo
cilj gospodarenja i iskorišćivanja ,već on mora
imati ujedno i stanovito, u smislu proizvodnje
određeno, gospodarsko-tehničko značenje.


Razlažući poja . p o t r a j n o s t i pisac


utvrđuje, da je potrajnost drvnih prihoda na


90