DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Najmanje su od vjetra ugrožene one sastojine, čiji najmlađi razredi počimlju od strane opasnog vjetra, te se postepeno jedan za drugim redaju. Šume sa gušćom mrežom prosjeka ti. sa manjim odjelima i gušćim otrrnstom, otpornije su prema štetama od opasnih vjetrova, od šuma sa rjeđom mrežom prosjeka, tj. s većim odjelima i rjeđim obrastom. Jednako stara sa. toj ina sa jednoličnim sklopom otporna je protiv štetno«» djelovanja vjetra, te čuva svoju specifičnu klimu samo u mladosti i donekle u srednjoj dobi. Sa većom strašću, ta otpornost sve više opada, te pod konac ophodnje padne na minimum, a sastojinska klima postaje sve sličnija onoj na otvorenom polju. Nejedna ko stara šuma s tepena sto strukture — u prvom redu ona prebornog karaktera — zadržaje stalno svoju sastoji nsku klimu i najjače je otporna protiv štetnog djelovanja vjetra. Sastojine, u kojima se gospodari na način oplodile sječe, sa dugim pomladnim razdobljem, kao i one sa podstoinim drvećem, leže po sredini između prva dva tipa. S a is t o j i n s k i zaštitni rubni plašt mora biti što gušće sklopljen; on mora sizati do zemlje. U njem se stabla, -ne smiju nagusto posaditi, već razđaleko. da budu što granatija, pa se moraju, prema potrebi, pođsađiti drvećem i grmljem, koje dobro podnosi zasjenu- Najpotrebniji je na zapadnoj, južnoj i sjeveroistočnoj strani sastojine. Za sastojinski rubni plašt su od bjelogoričnog drveća najpogodniji hrast, pa lipa i brijest, te grab, dok je bukva najmanje pogodna. Od četinjača je najbolji ariš. potom bor i jela, te konačno smreka, ali ova samo u mladosti i srednjoj dobi. Bor je dobar ´samo, ako je podsaden sa bjelogoricom. Osini rubnog plašta, važna je i form a sklopa krošanja. Kod toga je stepenasti i uslojeni ´sklop mnogo sigurniji od sklopa jednako stare visoke šume, pa je sklop preli o me š u m e r a z . jerno n a j s i g u r n i j i. Izlažući pisac dalje strukturu obrasta pra vilne visoke šume obzirom na oblike sječina, načine sječe i tok sječa, dolazi do s j e- k or e da. te navada C, Wagnerovu i Speiđclovu definiciju o sjekoredu, prema kojoj je s j e k o r e d trajna i čvrsto ograničena šumska površina, kojoj se . ura prema vani osigurati samostalnost i to rubnim zaštitnim p 1 a š t e m, a u unutrašnjosti, da se, u o d r e đ e n o m smjeru, uzdrži takav raspored dobnih razreda, da s j e č i n e mogu nesmetano slijediti jedna za drugom, kako to »š u m s k o - u z g o j n o j svrsi n a j b o 1 j e odgovara«. U sjekoredu moraju biti sjedinjena oba zaštitna elementa i to zaštita međusobnim pokrivanjem sastojina, kao i sastojinski zaštitni rubni plašt. Ako je taj zaštitni plašt u redu, to sjekored pruža zaštitu od sjevera i juga; on zaštićuje sastojinu od sunca i vjetra. U odsjeku u kojem pisac raspravlja o temeljima uređenja prihoda određeni su i pojedini temeljni pojmovi sa područja uređivanja šuma. S j e č n a zrelost stabla nastupa onda, kada ono postigne gospodarskim ciljem određene dimenzije. Sječna zrelost sastojin e je ono njezino stanje, u kom ona postizava relativno najveću količinu sortimenata. Sječna zrelost nije vezana na točno određeno vrijeme, već na stanoviti kraći ili duži vremenski raspon. Trajanje proizvodnje je vrijeme od osnivanja stabla ili sastojina, pa do nastupa sječne zrelosti. Kod hrasta traje proizvodnja vrijednih sortimenata najmanje 200 godina, kod bora 80—160, kod smreke 80—120. kod jele 100 150 god., a u prebornoj šumi i 200—250 godina. Pisac veli, da Juđeichova ophodnja nema ništa zajedničkog sa trajanjem proizvodnje. Pod gospodarskim razredom razumijeva se takovo sjedinjenje površina, koje služi cilju potrajnosti. Pod gospodarskim razredom, razumijeva pisac računsko obuhvaćanje sastojina u jednu jedinicu potrajnosti u n! u t a r jednog gospodarstvenog kotara. Gospodarski razredi moraju po površini obuhvatiti toliko sastojina. koliko je potrebno, da kao cjelina osiguravaju potrajnost. Ophodnj a je na osnovu gospodarskog gledišta ustanovljeno trajanje proizvodnje. U idealnoj šumi pada doba sječe t. j . sječna zrelost i ophodnja zajedno, što, ali u zbiljnoj šumi nije gotovo nikad slučaj. Stoga je ophodnja gospodarstvenog razreda samo srednja vrijednost oko koje se kreće stvarno doba sječe pojedinih sastojina. Ophodnja je prema tome planski određeno srednje proizvodno trajanje sastojina jednog gospodarstvenog razreda. Ophod nja je najjača potpora načela potrajnosti. Ophodnja je temelj i okvir prostornog reda, pa se samo u neznanju i uz pomanjkanje osjećaja odgovornosti može govoriti o šumskom gospodarenju u pravilnoj visokoj šumi »slobodnom od ophodnje«. Pisac dalje ističe da srednje trajanje vremena proizvodnje sastojina gospodarskog razreda, nije samo pogonsko-gospođarska ili gospođarsko- politička stvar, već također prirodno znanstveno i šumsko-uzgojno pitanje. Visine ophodnja imaju se odrediti općom zemaljskom ophodnjom, na osnovu svestranog ispitivanja potreba trežišta ; narodnog gospodarstva, tako da to zaista budu ophodnje narodu o-gospodarskog produkt i vi teta. (Pojedinačna bi se gospodarstva morala podvrći jedinstvenoj volji). Bezizgledno je, da se gospođarstvenost postizava smanjenjem ophodnje, ili spekulativnom osnovom iskorišćivanja po periodama. Ovdje pomaže samo jedno sredstvo, a to je povišenje stalnih cijena tako, da šumsko gospodarstvo bude kao zdravi i ravnonravni član uklopljeno u narodno gospodarstvo. To je radi održavanja trajnosti, postojanosti i jeđnakomjerriosti najviših prihoda na drvu bezuvjetno potrebno, pa za tim mora težiti, osim nauke o gospodarskom pogonu, također i uređivanje šuma, kao čuvar potrajnosti. U poglavljima u kojima se raspravlja o vi sinama drvnih zali h a, razmotren je odnos zbiljnih drvnih zaliha prema idealnim zalihama u glavnim šumsko-uzgojnim tipovima. Jake prorede snižavaju visinu idealne drvne zalihe za 10 do 21%. 92 |