DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Pozivajući sve inženjere i tehničare, da najvećim poletom i požrtvovanjem
nastoje izvršiti zadatke u obnovi i izgradnji, završavamo našom
kongresnom parolom: »1 od tehničkog stvaralačkog rada
zavisi pobjeda u obnovi naše zemlje!«


Inženjeri i tehničari uložit će sve svoje snage u opće narodne napore
za sretniju buaućnost Federativne Narodne liepublike Jugoslavije.


Predsjednik. Centralnog kongresnog odbora ing. Mat te s u kraćem
završnom govoru rezimirao je čitav rad kongresa, te se zahvalio prisutnima
na učestvovanju u radu i time zaključio I. kongres inženjera i
tehničara Jugoslavije.


Sve obaveze, koje smo na kongresu preuzeli ua sebe, moramo izvršili,
da ne ostane rezolucija kongresa samo lijepa fraza na papiru.


Drugovi! Prionimo na posao, opravdajmo povjerenje,
koje nam je dao nar od, povjerivši nam svoje
najveće blago — svoje divne šume!


S u m m a r y. Moments responsible for canvocation ©f the Ist Gongress of engineers
in i^ederative National Kepublic Vugoslavia are discussed: (among others)
system oX planned econoniy being generally adopted in Vugoslavia cliiefly accounto
it, says Author. Congress is dpscribed, summary of conslusions and roconimendations
given.


Ing. TEODOR PELEŠ (Zagreb):


POLA GODINE KADA ZEMALJSKOG ŠUMSKOG
PODUZEĆA HRVATSKE


(FIoji rona padoTu Pecny6iMKaHCKoro jiecHoro npeunpHHTMn XopBaTnn)


Oslobođenje naše domovine zateklo je šumsku privredu u veoma
teškim prilikama. Pred nju se stavio hitan i neodloživ zadatak, da u velikoj
mjeri učestvuje u obnovi zemlje, naročito pri obnovi saobraćaja i
naselja, zatim podizanju industrije tanina, celuloze i drvnih destilata i
snabdjevanju stanovništva ogrjevom za narednu zimu. Potreba na šumskim
proizvodima bila je daleko veća od predratne potrebe, a trenutne
mogućnosti proizvodnje bile su više nego skromne. Nasuprot hitnoj potrebi
od nekoliko milijuna kubnih metara raznih šumskih proizvoda, počevši
od mosne grade, stupova, šipova i pragova do dužica i šimle, raspolagalo
se jedino sa nepunih 100.000 kub. metara uglavnom ogrjevnog drva i trupaca,
što je bilo izrađeno po šumakim manipulacijama različitih komandi
područja i kotarskih narodnih odbora, ili je ostalo kao ostavština iz staro
Jugoslavije, odnosno od okupatora i njegovih pomagača.


´ležište prvotnog organizacionog rada šumske privrede bilo je na nižim
narodnim odborima, kojima su kao jezgra organizacije služile jedino
već postojeće šumske manii)ulacije kotarskih narodnih odbora i komandi
područja, te šumarski odjeli kotarskih i okružnih narodnih
odbora. Masovnim radom omladine i odraslih, kako sela tako i gradova,
u toku ljetnih mjeseci 1945. god. izrađena je znatna količina željezničkih
pragova, mosne građe i ogrjevnog drva za podmirenje prvih potreba
oslobođene zemlje. Mnogi kotarski narodni odbori, preuzevši šumske


13




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 16     <-- 16 -->        PDF

manipulacije od komandi područja, nisu samo organizovali izradbu drva
u šumi, nego su piistupili obnovi i izgradnji novih postrojenja za izvoz iz
šume (šumslvc manipulacije u Našicama, Okučanima, Novoselec-Križu,
Daruvaru, Brestovcu, Đurmancu, Rujevcu, Majuru i dr.).


Iako su prvi mjeseci slobodnog života dali vidne i osjetne uspjehe u
drvnoj proizvodnji, ipak se uveliko osjetila potreba, da se prvobitna organizacija
šumskih radova usavrši, liako bi se cijela proizvodnja postavila
na izvjesnu sređenu plansku osnovu. Tako se došlo na ideju osnivanja jedinstvenog
šumskog poduzeća za cijelu Hrvatsku.


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade Hrvatske već
je u svome direktivnom dopisu od 25. jula 1945. predvidjelo osnivanje
Zemaljskog šumskog poduzeća u cilju iskorišćivanja šuma u šumskoindustrijske
svrhe. Već time je povelo računa o olakšanju kotarskih narodnih
odbora, kojima bi ostala i nadalje briga oko snabdjevanja svojeg
stanovništva na ogrjevnom i građevnom drvu. Većina okružnih narodnih
odbora u šumovitim dijelovima Hrvatske organizirala je već u toku ljeta
prošle godine, unutar svojih šumarskih odjela, otsjeke za režijske iskorišćivanje
šuma, pa se osamostaljivanjem tih otsjeka pristupilo postepeno
osnivanju podružnica Zemaljskog šumskog poduzeća u toku septembra.
Prema tome početak rada Poduzeća može se računati početkom oktobra
1945. god. Poduzeće je već bilo formirano s centralom u Zagrebu i 11 podružnica
(Sušak, Uelnice, Gosi>ić, Karlovac, Sisak, Zagreb, Bjelovar, Daruvar,
Nova Gradiška, Vinkovci i Osijek), kada je 10. novembra 1945. godine
donesena Predba o osnivanju Zemaljskog šumskog poduzeća
Hrvatske.


Tom je Uredbom određeno, da će Poduzeće na komercijalnoj osnovi
liskorišćivati šumske proizvede u šumama na području Narodne republike
Hrvatske, te iste prerađivati i prodavati u zemlji i inostranslvu. Poduzeću
nije dat monopolistički karakter, te ono ne isključuje privatnu inicijativu
u šumskoj privredi. Predbom je određeno, da u temeljnu glavnicu Poduzeća
ulazi sav pokretni i nepokretni inventar, koji je svojina države, a
koji je služio za režijsko iskorišćivanje šuma i kojim su rultovodili narodni
odbori. Poduzeće preuzima u privremenu upravu i sav pokretni i
nepokretni inventar bivših imovnih općina, koji je služio za režijsko iskorišćivanje
šuma, i to do konačnog rješenja pravnih odnosa imovnih općina.
Poslovanje Poduzeća ne iicdleži Zakonu o državnom računovodstvu. Sa
čistim dobitkom raspolaže Ministar ijoljoprivrede i šumarstva u sporazumu
sa Ministrom financija Narodne vlade Hrvatske. Poduzećem
upravlja upravni odbor od pet lica, od kojih Irojicu delegira Ministar
poljoprivrede i šumarstva, a po jednog Ministar financija i Ministar trgovine
i opskrbe Narodne vlade Hrvatske. Nadzorni odbor sastoji se od tri
člana, od kojih po jednog delegira Ministar poljoprivrede i šumarstva.
Ministar financija i Ministar trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske.


Budući da su i u drugim narodnim republikama prilike i zadaci šumske
privrede bili veoma slični prilikama u Hrvatskoj, to se i tamo već u
toku prvih mjeseci po oslobotlenju pristupilo osnivanju slii&nih zemaljskih
šumskih poduzeća. U Bosni je osnovan u prvi mah UDŠIP (Uprava državnih
šumsko-indrustijskih prcduzeća), koji je nešto kasnije uključen u
ŠIPAD. U Sloveniji je osnovano poduzeće LES kao VI. odjel Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva. U Srbiji je osnovan GLUDŠIP, sada ZUDŠIPS
(Zemaljska uprava državnih šumsko-industrijskih preduzoća Srbije), a


U




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 17     <-- 17 -->        PDF

u Makedoniji FEŠUMA. Sva su ta poduzeća pod rukovodstvom i kontrolom
dotičnog zemaljskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Međutim
bitna je razlika među njima u tome, š´io nije svuda primijenjen spora zu
m od 3. VII. 1945. god., koji je postignut između saveznih ministara
šumarstva i industrije, a po kome sporazumu sva mehaničk a pre rada
drva pripada u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva, dok kemijska prerada drva pripada u djelokrug
Ministarstva industrije . Po načelima iz toga sporazuma ostva-
rena je organizacija šumske privrede u potpunosti jedino u Narodnoj republici
Bosni i Hercegovini, s manjim izuzecima u Sloveniji, samo djelomično
u Srbiji, a na području Narodne republike Hrvatske sporazum do
danas nije priveden u djelo. Kadi toga Zemaljsko šumsko
poduzeće Hrvatske vrši samo izrad u šumskih proizvoda u šum i i


njihov izvo z do javni h saobraćajnih sredstava, dok sva daljnja


mehanička i kemijska prerada pripada još uvijek u nadležnost Ministar- J^ ^ /l´^Sij
stva industrije, koje je ovaj posao organizovalo putem državnih poduzeća:
SINI) (Slavonska industrija drva). GOFIilD (Goransko-primorska indu^
9V7
strija drva). Lička industrija drva, Našička d. d., Drach d. d., Gutmann
Belišće d. d.


Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske (ZEŠUMPOH) o r g a n i z o van
o je na slijedeći način: Rukovodstvo Poduzeća pripada uprav -.
n o m odbor u od pet lica, koji iz svoje sredine izabire ravnatelja poduzeća
i prenaša na njega dio svoga poslovanja. Poduzeće se sastoji od
centrale, podružnica i šumskih manipulacija. Centrala se nalazi u Zagrebu.
Njen rad organizovan je putem tajništva i četiri odjela;
proizvodnog, nabavnog, financijskog i kontrolnog.


Proizvodn i odjel obuhvaća ove otsjeke, odnosno referade: 1. Proizvodnja
oblog drva, željezničkih pragova i skretničke grade; 2. Proizvodnja
ogrjevnog, taninskog i celuloznog drva, cijepanog drva i drvnog
ugljena; 3. Proizvodnja sporednih šumskih proizvoda; 4. Transport i vozni
park; 5. Građevinski radovi; 6. Kalkulacije; 7. Statistika,


Nabavn i odjel obuhvaća referade: 1. Strojevi, alat i željezni materijal;
2. Pogonska goriva i maziva; 3. Ljudska i stočna hrana; 4. Odjeća
i obuća; 5. Ekonomat; 0. Knjigovodstvo i administracija; 7. Magazin.


Financijsk i odjel obuhvaća referade: 1. Knjigovodstvo; 2. Bla


gajna i likvidatura; 3. Kevizija.


Svršetkom 1945. g. likvidirane su podružnice u Zagrebu, Delnicama i


Daruvaru radi racionalnijeg iskorišćenja kadrova i smanjenja upravnih


troškova. Sada Poduzeće posluje putem 8 podružnica j 43 mani


pulacije , i to: 1. Podružnica Suša k sa´šumskim manipulacijama:


Senj, Novi, Sv. Juraj, Delnice, Gerovo, Lokve, Mrkopalj i Ogulin; 2. Po


družnica Gospi ć sa šumskim manipulacijama: Gospić, Perušić, Oto


čac, Brinje i Vrhovine; 3. Podružnica Karlova c sa šumskim manipu


lacijama: Đurmauoc, Vojnić i Modruš^Plaški; 4. Podružnica Sisa k sa


šumskim manipulacijama: Lekenik, Popovača, Dubica, Glina, Majur i


liujevac; 5. Podružnica Bjelova r sa šumskim manipulacijama: Bje


lovar, Pitomaca, Virovitica, Brestovac i Novoselec-Križ; 6. Podružnica


Nov a Gradišk a sa šumskim manipulacijama: Godinjak, Velika,


Pleternica, Okušani, Novska, Lipovljani i Daruvar; 7. Podružnica Vin


kovc i sa šumskim manipulacijama: Vinkovci, Oriovac, Andrijevci,


15




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Spačva i Vrbanja; 8. Podružnica Osije k sa šumskim manipulacijima:
Orahovica, Našice, Slatina i Baranja.


Organizacija podružnic a slična je organizaciji Centrale. Rukovodstvo
u podružnici pripada isključivo´ upravitelju podružnice. U radu
ga pomažu prvenstveno zamjenik i tajnik. Organizacija šumskih manipulacija
izvršena je različito prema opsegu njihova rada. Pored šefa manipulacije
i administratora nalazi se obično po nekoliko manipulanata,
knjigovođa i blagajnik. Šumske željeznice i mehaničke radione nalaze se
direktno pod upravom šumskih manipulacija, a automobilske garaže s radionama
pod upravom Centrale i podružnica.


Brojno stanje i razmještaj kadrova vidi se iz tabele br. 1.


Tabela br. 1.


Razno Osoblje
Knjigostručno
i na trans


Šumarski Manipu


vođe i adminiportu
i u Ukupno


t inženjeri lanti


blagajnici strativno radioosoblje
nama


Centrala 8 6 23 — 7 II 44


Podružnice 16 25 60 4 30 II 125


Manipulacije 27 15 74 113 75 1 804


Ukupno 1 51 46 147 117 112 I
II 473


Ako se ima u vidu, da Zemaljsko šumsko poduzeće svojom organizacijom
obuhvaća skoro cijelu teritoriju Narodne republike Hrvatske, da
proizvodni plan iznosi V^ cjelokupne proizvodnje šumskih proizvoda (osim
proizvodnje za lokalnu poifcrošnju), uvidit će se, da je brojno stanje kadrova
veoma skromno. Od 16 šumarskih inženjera, koji se nalaze u podružnicama,
raspoređena su po 2 u 6 podružnica, u podružnici Sušak ,3 i u
podružnici Osijek 1. Ovakva raspodjela bit će jasnija, ako se pogleda na
grafikon br. 1, koji jjrikazuje odnos veličine proizvodnih planova pojedinih
podružnica. Od 27 šumarskih inženjera na manipulacijama raspoređeni
su po 1 na 25 manipulacija i samo 2 na manipulaciji Rujevac. Na 17
manipulacija dužnost šelova vrše manipulanti. Kako sama organizacija
poduzeća, tako i brojno stanje uposlenog osoblja odgovara, sa manjim izuzecima,
stvarnim^ potrebama, s obzirom na zadatke, koje Poduzeće ima da
izvrši tokom ove godine. Sadašnja organizacija lako bi se prilagodila kako
proširenju, tako i sužavanju djelokruga rada Poduzeća osnivanjem novih
odjela, podružnica i maniijulacija, odnosno njihovim djelonučnim likvidiranjem.


Da je ovakva organizacija Zemaljskog šumskog poduzeća svrsishodna,
vidi se i po tome, što su šumska poduzeća u drugim federalnim jedinicama
ili slično organizovana ili upravo nastoje, da se tako organizuju. Sličnu
orgaiuizaciju ima Državno šumsko-industrijsko poduzeće LES, čija je centrala
još uvijek samo VI. odjel Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Narodne vlade Slovenije. Pod upravom Centrale LES-a, koja broji 80
namještenika, nalazi se 10 državnih šumskih uprava (prije 22), a pod
ovima 50 uprava šumskih manipulacija, te 240 državnih i 1300 privatnih


U




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 19     <-- 19 -->        PDF

uprava pilanskih pogona. Naprotiv ZUDŠIPS u Srbiji nema srednje instance,
nego Centrala u Beogradu (s 24 šumarska inženjera) neposredno
ruliovodi s 18 državnih šumskih poduzeća (šumskih manipulacija). ŠIPAL)
u Bosni također stoji pred reorganizacijom od strogo centralizovanog poduzeća
bez srednje instance u decentralizovano poduzeće sa srednjim instancama,
kao što je i ZEŠUMPOH.


Osoblje je Poduzeća razvrstano prema Uredbi o regulisanju nadnica
i plaća radnika i namještenika u državno-privrednim i ijrivatnim poduzećima,
privatnim ustanovania i organizacijama. Ravnatelj Poduzeća razvrstan
je kao opći rukovodilac u grupu IV/2, šefovi odjela u Centrali i
upravitelji podružnica kao posebni rukovodioci u grupu IV/1, a ostalo
stručno osoblje u grupe III/3—III/l, već prema tome, da, li spada u samostalne
rukovodioce, više ili niže pomoćnike. Pomoćno osoblje i pripravnici
razvrstani su unutar I i II grupe. Paušaliranje putnih troškova
stručnog osoblja podružnica i manipulacija regulisano je Pravilnikom o
paušaliranju na temelju čl. 13 spomenute Uredbe o regulisanju nadnica i
plaća. Za unutrašnje poslovanje u Poduzeću. izrađeni su pravilnici za
računsko-financijsko poslovanje, te za upravu i poslovanje podružnica i
manipulacija.


Šumski su radovi na cijelom podruieju Narodne republike Hrvatske
uslijed višegodišnjeg ratovanja bili skoro potpuno dezorgainizovani. Velika
većina šumskih radnika učestvovala je u narodno-cslobodilačkoj borbi
i doprinijela velike žrtve. Obnova zemlje, prvenstveno vlastitih domova,
zadržavala je brže sakupljanje preostalih šumskih radnika oko
novoosnovanih šumskih manipulacija. Sve do druge polovice januara o. g.


osjećala se znatna oskudica radne snage skoro na svim manipulacijama.
Razlog je slabom odazivanju šumskih radnika ležao velikim dijelom i u
njihovoj oskudici na odjeći i obući, zatim na općem pomanjkanju šumskog
alata, kao i nesređenom pitanju prehrane šumskih radnika. Poduzeće
je učinilo velike napore da ukloni ove osnovne teškoće, pa se brojno
stanje radnika stalno popravljalo. Koncem prošle godine u Poduzeću je
bilo zaposleno blizu 5.000 šumskih radnika, a koncem marta ove godine
njihov je broj prešao 14.000. Sam sastav radne snage također je u toku
ovih 6 mjeseci pretrpio osjetne izmjene. U prvim mjesecima velika je
većina radnika regrutovana iz sela i gradova od ljudi, koji se nisu prije
bavili šumskim radovima. Oni su dolazili na rad bilo organizovani u radne
brigade, bilo u partijama ili pojedinačno´. Radni efekat bio je u to vrijeme
u prosjeku vrlo nizak i kretao se za ogrjevno drvo od 1 do 2 prm za
jedan radni dan. U posljednje vrijeme znatno je porastao broj pravih
šumskih rL:dnika, iako većinom omladine, pa se dnevni učinak rada u
prosjeku skoro udvostručio. Naravno, da je učinak starih iskusnih radnika
specijalista za izradu određenih vrsta drva i šumskih sortimenata,
koji su kao odliični šumski radnici bili poznati i davno prije rata, nesrazmjerno
veći cd sadanjeg srednjeg dnevnog učinka, te je velika šteta, što
je brojno stanje tih radnika i suviše maleno da zadovolji potrebe naše
šumske privrede. Oni imaju da posluže kao jezgro za stvaranje stalnog
kadra kvalifikovanih šumskih radnika, jer su samo takvi u stanju da podignu
i unaprijede našu drvnu privredu do potrebne visine.


Pored domaće radne snage bio je na šumskim radovima uposlen
od samoga oslobođenja i znatan broj njemačkih ratnih zarobljenika. Bilo
je čak predviđeno, da će njihovo brojno stanje iznositi oko 10.000, te bi
na taj način oni poslužili kao glavna radna snaga u šumskoj privredi.


17




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Međutim, od oktobra prošle godine njihovo se brojnđ stanje kredo stalno
oko 2.500, što upravo odgovara mogućnosti njihovog uposlenja s obzirom
na njihovu upotrebljivost za šumske radove. Sada se nalaze na radu kod
podružnica: Sisak, Osijek, Bjelovar, Vinkovci, Nova Gradiška i Karlovac.
Dnevni učinak rada zarobljenika bio je u početku naročito slab i kretao
se od 0,5—0,8 prm ogrjevnog drva. Boljom organizacijom rada, pojačanjem
discipline i poboljšanjem snabdjevanja iTspjelo se dnevni učinak
zarobljenika podići na 1,5—2,0 prm ogrjevnog drva dnevno.


Prehrana šumskih radnika činila je u toku minule polovice godine
najveću poteškoću pri organizaciji šumskih radova. Oskudica hrane prouzrokovana
ratnim pustošenjem i sušnom godinom osjećala se naročito
kod šumskih radnika, koji i onako potječu iz siromašnih krajeva. Radi
toga većina radnika bila je upućena na prehranu puteni poduzeća. Kako
su skoro sve živežne namirnice racionirane, snabdjevanje radnika obavljalo
se prošle godine skoro isključivo putem Državnog opskrbnog poduzeća
(DOPH). LJ ovoj je godini situacija prehrane znatno popravljena
dodjelom velikog kontigenta ljudske i stočne hrane iz Vojvodine.
Jiaspodjela hrane vrši se prema tri tabele. Za šumske radnike na izradi
i privlačenju do izvoznih puteva daje se hrana iz kontigenta Izvanredne
uprave za snabdjevanje u dnevnim količinama od 800 g kukuruza, 40 g
masti ili ulja, 80 g slanine, 120 g pasulja, oljuštenog ječma ili graška, 120
g krumpira i 20 g soli, pod uslovom da se dnevno ostvari slijedeći dnevni


učinak, koji se ujedno smatra kao nezvaniena norma za šumske radove:
1) S j e č a i i z r a d a:
a) Trupci svih vrstab) Rudno drvo i kotarska grada . . .
c) Telefonski stupovi i pilotid) Željeznički pragovi: 2,30—^2,60 m . .
e) Tesana gradaf) Ogrjevno i taninsko drvog) Celulozno drvo (guljeno) ... .
h) Hrastova dužicai) Bukova dužicaj) Jelova dužicak) Vađenje panjeva ....... .1) Drvni ugljen2)Sanjkanjeiprivlačenje :
a) Trupci svih vrstab) Rudno drvo i kotarska građa .. .
c) Telefonski stupovi i pilotid) Željeznički pragovi: 2,30—2,60 m . .
e) Tesana građaf) Ogrjevno i taninsko drvog) Celulozno drvo
3,0 ru´´
2,5 m"
3,0 m´´
5 kom
1,0 m^
3,0 prm
2,0 prm
6,0 akova
80 kom
120 kom
1,0 m^
3,33 kg
5,0 m´*
4,0 m´
4,0 m´
60 kom
5,0 m^
8,0 prm
10,0 prm


3) Utovar u vagone šumske željeznice:
a) Trupci svih vrsta 5,0 m^
b) Rudno drvo i kotarska građa .. . 4,0 m´´
c) Telefonski stupovi i piloti 5,0 m^
d) Željeznički pragovi: 2,30—2,60 m . . 60 kom
e) Tesana grada 5,0 m^
f) Ogrjevno i taninsko drvo 20,0 prm
g) Celulozno drvo 25,0 prm


18




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Za sve ostale radnike (na doznaci, premjeru, sortiranju, uzdržavanju
željezničkih pruga i puteva i t. d.) daje se hrana i to dnevno po 450 g
kruha, 100 g brašna, 200 g mesa, 150 g variva, 20 g masnoće, 10 g soli i 3 g
šećera.


Poduzeće nabavlja hranu bilo na raišun kontigenta Vojvodine, bilo
putem DOPH-a, uz maksimirane cijene, te je ustupa šumskim radnicima
jedino uz dodatak efektivnih režijskih troškova prijevoza i manipulacije.
Do konca marta nabavljeno je i uglavnom raspodijeljeno: masti, slanine,
ulja, bakalara, mesa, konzervi, paprike, luka, kave, šećera, germe, tjestenine,
brašna, kaše, kukuruza, pšenice, oljuštenog ječma, dvopeka, graha,
graška i krumpira za ukupnu sumu od 7,199.178 Din. Poduzeće je također
nabavilo za potrebe radništva duhana, šibica i raznog kuhinjskog pribora
u vrijednosti od 402.980 Din.


Naročito se velika oskudica osjećala na stočnoj hrani. Budući da se
još uvijek velik dio izvoza iz šume obavlja sprežnom vučom, to je pitanje
stočne hrane za uspjeh rada od najveće važnosti. Poduzeće je uspjelo
da kupi sijena, slame, kukuruzovine, zobi i kukuruza u vrijednosti od
4,127.965 Din,, čime se uspjelo koliko toliko prehraniti vozno blago zaposleno
na šumskim radovima. Za pojedine krajeve, naročito za Hrvatsko
Primorje, Liku i Gorski Kotar, prehrana vučne stoke putem ZEŠUMPOH-
a bila je od izvanrednog značaja, jer bi se bez njegove intervencije
brojno stanje stoke svelo na minimum.


Za šumsko radnike bila je od velikog značaja nabavka odjeće i obuće
puitem poduzeća. Nabavljeno je i rasprodano radnicima, djelomično sa
a djelomično bez tekstilnih jedinica, desetina hiljada gaća, košulja, hlača,
prsluka, kaputa, majica, šoferskih bluza, zimskih odijela, kaputa, bundi
i vunenih pokrivača za ukupnu vrijednost od 3,844.388 Din. Obuće je na
bavljeno preko 10.000 pari uz ukupnu vrijednost od 5,857.572 Din. Poduzeće
je uložilo u nabavku šumskog alata 2,327.359 Din., jer je stanje alata
liilo veoma slabo. Naročito se oskudijevalo na američkim pilanama, bradviljima
i turpijama. Alat se zadržava kao inventar šumskih manipulacija,
cl prodaje šumskim radnicima, u koliko oni to žele, i ako se na poslu zadržavaju
duže vremena.


Poduzeće je nastojalo, da što prije dođe do vlastitog voznog parka,
kako bi uspjelo, da izvoz iz šume i prijevoz do javnih saobraćajnih sredstava
izvrši u određenim rokovima i sa što manje troška, Uspjelo je osposobiti
26 uskotračnih šumskih lokomo´tiva, preko 300 šumskih vagoneta
i nabaviti preko 50 kamiona prosječne nosivosti od 3 t. Također je nabavljeno
blizu 400 kom mula. Uza sve to vozni je park nedovoljan po broju,
a ne zadovoljava ni po kvaliteti. Potrebno bi bilo još najmanje 10 lokomotiva,
200 šumskih vagoneta, 100 kamiona i traktora, te nekoliko stotina
konja, odnosno mula. Izvoz drvnog materijala iz šume nije dostigao potrebnu
visinu, ne samo radi nedovoljno raspoloživog voznog parka, nego
i radi vrlo slabog, a mjestimično nikakvog saonika tokom protekle zime.
Proizvodi poduzeća izvoze se iz šuma spregama, kamionima, traktorima
i šumskim željeznicama, a prijevoz do centara potrošnje vrši se uglavnom
željezničkim saobraćajem, zatim šlepovima po Dunavu, Savi, Dravi
i Kupi, brodovima duž Hrvatskog Primorja i kamionima. Prijevoz željezničkim
saobraćajem bio je prošle godine znatno otežavan velikom
oskudicom vagona i njihovim neredovitim dostavljanjem. E-iječni saobraćaj
na Savi bio je ograničen radi mina zaostalih u srednjem toku rijeke


19




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 22     <-- 22 -->        PDF

sve do konca prošle godine, a na Dravi je još uvijek smetnja riječnom saobraćaju
porušeni željeznički most u Osijeku. Također je znatnu smetnju
predstavljala nestašica riječnih šlepova, jer se — kao što je poznato —
većina našeg riječnog voznog parka nalazi u rukama saveznika u gornjem
toku Dunava. Morski saobraćaj, koji se vrši uglavnom iz naših manipulacija
duž Hrvatskog Primorja za Sušak i Rijeku, također oskudijeva brodovima
i velika je potreba za jednim vlastitim, manjim brodićem na
ovom sektoru.


Narodne vlasti pristupile su već sredinom prošle godine maksimirauju
prodajnih cijena gotovih šumskih proizvoda. Tako je Ministarstvo
trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske u kolovozu 1945. maksimiralo
cijenu ogrjevnog drVa bukve, graba i cera l/ll klase s 310 Din. po prm.
Savezni ured za cijene odredio je tu cijenu sa 340 Din., što važi još i danas.
Nadležni uredi za cijene odredili su cijene i ostalih šumskih
proizvoda. (Jijena drva na panju određena je cjenikom Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva broj 8246 od 21. Xii. 1945. Poduzeću ostaje
prema tome točno određena gornja i donja granica, unutar kojih mora
izaći sa cjelokupnim proizvodnim troškovima. Uuduci da su ove dvije
granice nepovoljno određene s gledišta današnjih troškova šumske proizvodnje,
nastao bi za Poduzeće gubitak od preko 200 milijuna dinara,
kad bi izvršilo svoj proizvodni zadatak za ovu godinu plaćajući šumsku
taksu po određenom cjeniku, te proizvodne troškove po maksimiranim
troškovima izrade i izvoza, a prodavajući svoje proizvode po maksimiranim
cijenama. Budući da Savezni ured za cijene još nije donio izmjene
maksimiranih cijena većine šumskih sortimenata, to je Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva Narodne republike Hrvatske odlučilo, da se šumska
taksa može plaćati i po cijenama iz odobrenih kalkulacija, u slučajevima,
za koje Poduzeće zatraži.


Porast cijena šumskih proizvoda prema stanju iz godine 1939. približno
je jednak za većinu sortimenata. Međutim nastao je znatan nesrazmjer
u odnosu troškova izrade i troškova izvoza. Porast sprežnih nadnica
nesrazmjerno je veći od porasta ostalih nadnica, tako da umjesto predratnog
odnosa 1 : 4 između ljudske i sprežne nadnice imamo danas čak
odnos 1 : 20. Naročito su visoke kirijaške akordne stavke u Grorskom Kotaru,
čemu je đoprinesla pojava mnogih kupaca ogrjevno^ drva iz Zagreba
tokom prošle zime. Svi se šumski radovi plaćaju akordno, a prema
maksimiranim cijenama za sječu, izradbu i izvoz šumskih proizvoda. S
obzirom na poboljšanje usloiva rada, bolje snabdjevanje živežnim namirnicama
i aiatoni, te veću uvježbanost radnika, pristupilo se reviziji
normi za izradu i izvoz šumskih proizvoda, pa se očekuje izvjesno smanjenje
akorđnih stavaka, a time i pojefimjenje gotovih šumskih proizvoda.


U toku prošle jeseni i zime pojavio se cijeii niz interesenata za šumske
radove u vlastitoj režiji. Pod pritiskom velike oskudice ogrjeva narodne
su vlasti dale u izradu mnoge manje sječine pojedinim uličnim i
mijesnjm odborima, seljačkim zadrugama, sindikalnim podružnicama pojedinih
ustanova, garnizonima Jugoslavenske armije, neposredno ili posredno
putem zastupnika. Radi ovakve raznovrsnosti sudionika u proizvodnji,
te njihove nestručnosti i užurbanosti, došlo je do znatnih poremećenja
cijena za izradu i izvoz šumskih proizvoda. Od strane raznih proizvođača
ogrjevnog drva plaćene su znatno više cijene od maksimiranih, dok
se Zemaljsko šumsko poduzeće striktno pridržavalo maksimiranih cijena.


20




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 23     <-- 23 -->        PDF

Tabela Dr. 2.


p odružnice:


1
1
(8 ´3
> >>


SORTIMENTl »


J4 0


´S. »


M


Kn « a


o 0 u.


C/5 i4 ta a o


ZO


o >


furnir


i X X X


I. kl.


X X 1 X X X X
hrastovi II. kl. X X 1X X X >.


III. kl.


X X 1X X X X
za prag. X X 1X X X X
za Ijušt. X X X X 1X X X X


I. kl. X X X X 1X X X X


bukovi
Trupci II. kl. X X X X 1 X X X
za prag.


X X 1X X X X


furnir


X 1 X X


jasenovi I. kl.


X X X X


II. kl.


X X X X
L kl. X X X X X


brestovi


II. kl.


X X X X X


I. kl.


X X X


topolovi


II. kl.
smrekovii jel. za piljenje x^_x x^


X X X
borovi — X X
Piloti m´ jelovi — X X X
hrastovi


— X X X X X


Telefonski stupovi


crnogononi —


X X X X
hrastovo — X


X X X X
brestovo — X X X X X


Rudaičko drvo
bukovo X X X X X X X X
ornogoriono


— X X X
jasenova —


X X X X


Kolarska građa


brestova — X X X


x^


Vinograd, kolje — XSeljačka građa


Ostalo — X X X X X
jelova — X X


Tesana građa


skretnička — X X X


X X
hrastovi —


X X X X X X


Željeznički pragovi


bukovi — X X X X X X X X
bukovo i I/II. kl. X X X X X X X X
grabovo III. kl. X X X X X X X X
hrastovo ILI. kl.


X X X X X X
I/II. kl. X X X X X


Ogrjevno drvo brestovo


III. kl. X X X X X
.I/II. kl. X X X X


jasenovo


III. kl. X X X X
razno III. kl. X X X 1 X
bukove — X X X X X X X X
Tehničke cjepanice hrastove — X X X X X X
jasenove


X X X
hrastova X X





X X X
Dug a bukova — X X X X X X X
jelova —


X X
hrastovo — X X X X X X


Taningko drvo


kestenovo — X X
crnogorično — X X X


Celulozno drvo


topolovo — X X X
Drvni ugljen — — X X X X X X X X




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Naročito je visoko plaćan izvoz drveta iz šume, opravdavajući to svojom
hitnom potrebom na ogrjevnom drvu. Pred kontrolom narodnih vlasti
oni su visoke prodajne cijene pravdali manipulativnim trovškovima, koje
su imali pravo da dodaju povrh maksimiranih cijena. Nered u pogledu
cijena stvarao se također i visokim plaćanjem troškova izrade i izvoza na
području drugih federalnih jedinica. Okružni narodni odbor u Srijemu
plaćao je obaranje i izradu za 20 Din. iznad maksimirane cijene, a uz to
još je bilo radniku zagarantovano da može kupiti kod Okružnog narodnog
odbora kukuruzu po maksimiranoj cijeni u količini do SOVo zarađenog novca.
Teškoća je za ZEŠUMPOH bila još i u tome, što su gotovo sve isporuke
bile veoma hitne, a naročito grada za mostove, tako da su kirijaši
lili u položaju da postavljaju neumjerene zahtjeve. Na području
Fužina tražili su kirijaši za izvoz jednog kubika tehničkog drva na udaljenost
od 5 kilometara 300 Din i 10 kila zobi po maksimiranoj cijeni, pri
čemu bi dnevna zarada po jednoj sprezi iznosila 1.500 dinara, i 50 kila
zobi uz maksimiranu cijenu.


Opća ofenziva protiv šverca urodila je i na području šumske privrede
dobrim plodom. Srazmjerno niske stavke maksimiranih cijena
gotove robe prisilili su cijeli niz doskorašnjih proizvođača ogrjevnog
drva da odustanu od daljeg rađa, te je njihovim odlaskom znatno poboljšano
stanje cijena za izradu i izvoz. Dakako, da bi nepravilno bilo, kao što
se to ponekad čini, stvarati zaključke o rentabilnosti šumskog poslovanja
samo na bazi izrade pojedinih sortimenata, ili pak na bazi rada pojedinih
šumskih manipulacija. Analiziranjem troškovnih vrijednosti svih sortimenata,
koje Poduzeće izrađuje, došlo se do zaključka, da postoji čitav
niz sortimenata, koji su prema sadašnjim cijenama šumske takse i maksimiranim
cijenama gotove robe s jedne i troškova izrade s druge strane
negativni, kao n. pr. hrastovi trupci III. kl., bukovi, jelovi i tanji brestovi
pilanski trupci, ogrjevno drvo i dr. Ovo je tim važnije za interese Poduzeća,
u koliko je proizvodnja ovakvih sortimenata veća od proizvodnje
sortimenata, koji su po novčanom učinku pozitivni. Naravno, da Poduzeće
kao cjelina može da podnese izradu i negativnih sortimenata, ali samo
do izvjesne mjere, koju je lako računski ustanoviti pri sređenom poslovnom
knjigovodstvu. Na poticaj Ministarstva industrije naša pilanska
poduzeća nadoplaćuju ZEŠUMPOH-u po 150 Din za kubni metar hrastovih
trupaca III. klase, radi skupog izvoza.


Proizvodnja unutar Poduzeća prikazana je u tabeli br. 2. i grafikonima
br. ]., 2. i 3. Poduzeće je do.sada izrađivalo na području pojedinih
podružnica sortimente, koji su obilježeni u tabeli br. 2 znakom X.


U grafikonu broj 1. prikazan je odnos proizvodnog plana po podružnicama,
ostvarenje proizvodnog plana u prva 3 mjeseca ove godine, te
ukupna proizvodnja u godini 1945 zajedno sa zatečenim zalihama. Maksimalni
proizvodni zadatak ima Podružnica Sušak. Ako se on označi sa
100, tada se proizvodni zadaci ostalih podružnica odnose prema njemu
kako slijedi: Sisak 82«/o, Gradiška 82»/(v, Vinkovci 680/0, Bjelovar QlVo,
Gospić 59´´/o, Karlovac 43*´/o i Osijek IT^/o. Odnos proizvodnog zadatka Podružnice
Sušak prema cjelokupnom zadatku poduzeća iznosi IS^/o.


Prošlogodišnja proizvodnja, zajedno sa zatečenim zalihama, iznosi
samo 27´´/o od proizvodnog zadatka za o. g., dok je i)roizvodnja već u prva
3 mjeseca o. g. dostigla SH^/o godišnjeg proizvodnog zadatka. Uzevši, da
je "^tromjesečna proizvodnja podružnice Vinkovci 100, imamo slijedeće


22 ´




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 25     <-- 25 -->        PDF

odnose tromjesečnih proizvodnja po podružnicama: Osijek 84´´/o, Nova
Gradiška 76´´´´o, Ujelovar SG´/o, Sisak SG^/o, Sušak 53*/n, Karlovac Sl^/o i
Gospić 9´´/o.


Gral´ikon br. ].


0/TVADENJE PDOIZl/ODNOG PLANA ZA 1946 coo.


PO PODQUZNICAMA


10 000-r
0
10 000«


0 0 31 Xir. 141^5


1^


U odnosu na vlastiti proizvodni zadatak, podružnice su u slijedećim
odnosima svojom tromjesečnom proizvodnjom: Osijek 209*´/o, Vinkovci
63»/o, Bjelovar STVo, Gradiška 37Vo, Karlovac 31»/o, Sisak 27»/o, Sušak


23




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 26     <-- 26 -->        PDF

23´´/o, Gospić 21"!´). Upadljiv je relativni uspjeh Podružnice Osijek, koji je
i apsolutno uzevši velik, jer je proizvodni zadatak bio odmjeren prije
nego su uzete u obzir sječine u baranjskim šumama. Podružnica Vinkovci
postigla je uspjeli blagodareći, pored ostalog, relativno suhoj zimi, te joj


Grafikon br. 2.


i«Mai^


IS t\M. rEBRU

sjedine nisu bilo pod vodom. Podružnice Sušak i Gospić najslabije su radi
velikog i dugotrajnog snijega.
Kretanje mjesečne proizvodnje po podružnicama prikazano je u grafikonu
broj 2., počevši od 15. XI. 1945, od kada se redoviti podnose 15-dnevni


2i




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 27     <-- 27 -->        PDF

izvještaji. Podružnica Vinkovci jjrednjači proizvodnjom kroz svih 5 mjeseci,
zahvaljujući dobrom rukovodstvu, dovoljnom broju iskusnog stručnog
kadra i povoljnim uslovima rada (suha zima, dovoljan broj mjesnih
radnika i sprega, koji je nadopunjen radnom snagom iz Bosne, relativno
manja oskudica stočne hrane i i. d.). Porast proizvodnje te podružnice najveći
je u februaru, kad je ona snosila najveći teret proizvodnje ogrjevnog


^ Grafikon br. 3.
mum PPoizvoDNjA im.mim PODUZEĆA


MKVAI/KL


-


:5ooc ^


c


drva i pragova. Najbliže toj podružnici jest Podružnica Osijek, koja radi
na području, gdje do oslobođenja nije radio državni sektor, te pored toga,
što je cijeli kadar struičnog osoblja podružnice sastavljen tek nakon osnivanja
iste i što su opće prilike rada u nekoliko nepovoljnije (^/s rada u
brdskim šumama, pomanjkanje radne snage, rad šumskih manipulacija
Veleobrtnog d. d. Belišće), ipak prednjači ispred ostalih 6 podružnica, bla


25




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 28     <-- 28 -->        PDF

godareći svestranoj pomoći narodne vlasti i dobrom rukovodstvu. Podružnica
Nova Gradiška nije u toku decembra, januara, pa ni februara


o. g. proizvodila, koliko se opravdano očekivalo, nego podiže proizvodnju
naglo tek u martu, nakon sređivanja pitanja stručnog kadra. Podružnica
Bjelovar najveći napor proizvodnje pokazuje u februaru, kad je u
jiroizvodnji oblovinc ravna s Podružnicom Vinkove;, a slabija je samo od
Podružnice Sušak, u i)roizvodnji pragova ravna s Podružnicom Novom
Gradiškom i Osijekom, a u proizvodnji ogrjeva slabija je samo od Podružnica
Vinkovci i Osijek. Podružnica Sisak jak uspon proizvodnje postiže,
a isto i Podružnica Nova Gradiška, tek u martu, iz sličnih razloga. Pro-
Tabela br. 3.


Zaliha Izvezeno


Ukupna ProizStanje
Za´liha


na stovai
otprem


zaliha vodnja zaliha u šumi


ri šti ma ljeno u


na 28.11. u martu 81. III. 31. III.


31. III martu
1946. 1946. 1946. 1946.


1946. 1946.


Trupci 66»/„ 34»/„ ioo7„ 66% 10% 240/


Euduo drvo 46»/„ 54% 100»/„ 75% 18"/„


´ /o


Telefonski stupovi 72«/o ^&"/o 100"/; 67% 27»/„ 67o


Željeznički pragovi 48»/„ 627„ ioo7„ 59% 85% 67o


Skretnička građa 40»/, ]007„


607o 477´o 407o i^7o


Eazna građa 30»/o 100% 50% 26% 24%


707o


Ogrjevno drvo B67o 44»/„ ioo7„ S07„ 97o 11%


Taninsko drvo 55»/„ 4o«/„ ioo7„ 78% 10% 12%


Celulozno drvo 70"/o 807a 1007, 62% i7o 37%


Drvni ugalj 79»/„ 217o 100% B57o io7„ 35%


D k u p n o : 57«/„ 43% lOC/o 76% io7o 147o


izvodnja Podružnice Sušak u decembru vrlo je dobra, ali u januaru nazaduje
uslijed snijega, a u toku februara i marta, iako se podiže, ipak
pada na 4. i 5. mjesto u redoslijedu podružnica. Međutim, ovo nije greška
Podružnice, jer ona ima pred sobom ljetnu sječu četinača. Podružnica
Karlovac uspjela je da podigne proizvodnju u februaru,-a Podružnica
Gospić tek u martu, i to radi raznih teškoća, prvenstveno zbog pomanjkanja
radne snage i nepravovremene konsignacije.


U grafikonu br. 3. prikazan je porast ukupne proizvodnje Poduzeća
od 15. novembra 1945. do 31. marta 1946. godine. Nagli porast proizvodnje
javlja se već u februaru, i to kao odraz sređenijih organizacionih prilika
i kao rezultat višemjesečnih napora Poduzc^ća, da se poboljšaju opći
uslovi rada dobrom organizacijom prehrane, te snabdjevanjein radnika
alatom, odjećom i obućom. Budući da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
dozvolilo u izvjesnim slučajevima ove godine ljetnu sječu, to će


26




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Poduzeće dočekati ijesen vjerojatno sa preko Vs izvršenog proizvodnog


plana.


U sva tri grafikona prikazana je samo izrada šumskih proizvoda,


dok se iz njih ne vidi, kako stoji sa izvozom izrađenih proizvoda iz šume,


što je, naravno, veoma važno i što sačinjava dobar dio poslovanja Podu


zeća. U tabeli broj 3. prikazani su percentualni odnosi rasporeda proiz


vodnja za mjesec mart ove godine za cijelo Poduzeće.


U toku marta ove godine proizvodnja Poduzeća veća je nego u toku


prošlih mjeseci. Ogrjevnog dirva proizvedenjo je u martu 241.282 prm, že


ljezničkih pragova 120.217 komada, trupaca 46.810 m% taninskog drveta


38.270 prm i t. d. Uzevši zalihu izrađenih šumskih proizvoda koncem
februara i cjelokupnu proizvodnju u toku marta sa 100"/o, date su u gornjoj
tabeli percentualne vrijednosti, koje pokazuju, koliko je od kojeg
sortimenta ostalo neizveženo u šumi, koliko je izvezeno na stovarište, te
koliko je u itoku marta otpremljeno sa stovarišta. Iz tabele se vidi, da je
proizvodnja uglja u odnosu na zalihe koncem februara bila veoma malena
tokom marta (21*´/o), dok je najpovoljniji odnos rudnog drva (54"/o)
i pragova (52°/o). Od ukupne raspoložive količine relativno najviše se nalazi
neizveženo u šumi ogrjevnog drva (SO^/o), zatim taninskog drva (TS´/o),
a najmanje skretničke građe (47´´/o). Na stovarištima, baš obratno, ima
najviše skretničke građe (40"/o), jer je uprava državnih željeznica obustavila
preuzimanje skretničke građe radi pomanjkanja skretnica. Upada
u oiBi relativno velik postotak pragova na stovarištu (35°/o). što je također
rezultat sporog preuzimanja od strane potrošača. Na skladištu ima relativno
najmanje celuloznog drveta (l´/o). U toku marta otpremljeno je sa
skladišta relativno najviše celuloznog, drveta (ST´/a), zatim drvnog ualja
(´SS^´/o), a najmanje telefonskih stupova i željezničkih pragova (po G´/o).
Cjelokupna raspoloživa zaliha koncem marta nalazi se sa 76´´/o neizvežena
u šumi, sa lO´/o na skladištima, a tek je 14´´/o izdano potrošačima. Prema
tome u toku nastupajućih ljetnih mieseei potrebno je izvozu drvnih sortimenata
iz šume posvetiti veliku pažnju.
Distribuciju proizvoda Poduzeća vrši više nadležnih ustanova. Savezno
Ministarstvo trgovine i snabdjevanja putem Izvanredne uprave za
snabdievanje vrši raspodjelu tesane građe četinača, cjepane građe svih
vrsti drveta, kotarske građe tvrdih listača, duge oblovine, ogrjevnog drva
i cjelokupne piliene građe osim piljenih željezničkih pragova. Sve os^tale
produkte raspodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva FNRJ,
izravno ili putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade
Hrvatske. Trupci se dodijeljuju prema dispoziciji Ministarstva industrije
Narodne republike Hrvatske, a rudno drvo prema dispoziciji Glavne
uprave sjeverno-hrvatskih rudnika i ugljenika.


Kreditiranje Poduzeća izvršeno je u prvi mah putem Ministarstva
financija Narodne republike Hrvatske, a potom se prešlo na bankovni
kredit kod Industrijske banke. Radi nedovoljnog kreditiranja Poduzeće
je bilo prisiljeno da se zaduži u znatnim iznosima kod svih okružnih narodnih
odbora, na čijim područjima radi. Isplatu svojih dugovanja za
šumsku taksu Poduzeće će izvršiti, laim se riješi pitanje povećanja kredita
za obrtni kapital i ubrza naplata isporučenih proizvoda..


Za Poduzeće je od velike važnosti i odobrenje investicionog zajma za
izgradnju 64 km šumskih željezničkih pruga i 38 km šumskih puteva, što


27




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 30     <-- 30 -->        PDF

je neophodan preduslov za mogućnost šumske proizvodnje u slijedećim
godinama u ovogodišnjim razmjerama.


Poduzeću je pao u dio častan zadatak, da zastupa državni sektor u
našoj šumskoj privredi. Blagodareći naporima radne klase i u ovoj privrednoj
grani savladat će se sve prepreke, koje stoje na putu pravilnog
razvoja i produktivnog rada u interesu radnog naroda. Poboljšanjem
rada sindikalnih organizacija, širokim ostvarivanjem takmičenja, te uvođenjem
racionalnijih metoda rada ostvarit će se ne samo dovoljna proizvodnja,
nego istovremeno i pojeftinjenje šumskih proizvoda, poboljšat će
se radni uslovi, iskorijeniti birokratizam i uvesti svestrana kontrola rađa.


Prvih 6 mjeseci rada Zemaljskog šumskog poduzeća, uza sve svoje
nedostatke i manjkavosti, dokazalo je, da je državni sektor u našoj šumskoj
privredi isiiunio u velikom dijelu očekivanja, koja su se ođ njega
očekivala. Dokazao je to na radost svih dobronamjernih, a na bijes i žalost
svih onih, koji ne mogu da se pomire mišlju, da je šumska privreda
u našoj novoj zajednici prestala biti izvor ličnog bogaćenja.


CoffepjKanne. B crapofi KDrocjraBHM jrecnaH npOMbiui.ieHOCTb čbi.ia Jx66h\^ePl
KpynHoro KanHTajia. OcBo6o)KiHeHHe icrpajHbi sacrajio 9Ty npoMbiuiJieHOCTb decno


pHflOMHOM. J(jlH BOCCTaHOBJieHMH rOCVAapCTBeHIHOrO X03HHCTBa CTpaHe CiblJIH HyKHhl
ćonbmue KOJTHMecTOa ;ieoHbix npoflyKTOB. HapoiflHbie KOMHTeTbi (mecTHbie ooBeTbi)
cpa3y npHHHJTMiCb opraHHsaBbiBaTb jiecnyKi npoMbiLUJieHocTb, eine BO Bpema
BoeHHbix ^eHcTBMpi. KorAa iKe noHBMJiaicb B03MiO>K;HocTb 06´eAHHHTb rocyAap-
CTBeHHbiii ceKTop no iFTeoHOiMy AeAy, yqBpe>KAeiHo Pecny6.iHKaHCKoe jiecHoe npeflnpHflTiHe
XopBaTHH, KOTopoe y)Ke pačoTaeT noA roAa. npeAnpMHTMe o6yxBaTbFBaer
qejiyio TepHTopHio HapcAHofi Pecnyd.iH´KH XopBaTMn H HMcer 8 (paiman
c 45 MaHMnyji5jqH5iMH. B «eM padoraer inoHVM 500 cjiya14500 pa6oMHX. npoAVKUHH npeAnpHHTOH poojia oneMb ducTpbiM TCMnoM, KaK
3T(0 BHAHO H3 rpa({)HKOHOB, HO OHa eu\e HeAOCTaroMHa AAH yAOB;ieTBopeHHH Bcex
HapoAHOxo3JiHCTBeHHbix Hy»;A crpaHbi.


28