DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 22     <-- 22 -->        PDF

sve do konca prošle godine, a na Dravi je još uvijek smetnja riječnom saobraćaju
porušeni željeznički most u Osijeku. Također je znatnu smetnju
predstavljala nestašica riječnih šlepova, jer se — kao što je poznato —
većina našeg riječnog voznog parka nalazi u rukama saveznika u gornjem
toku Dunava. Morski saobraćaj, koji se vrši uglavnom iz naših manipulacija
duž Hrvatskog Primorja za Sušak i Rijeku, također oskudijeva brodovima
i velika je potreba za jednim vlastitim, manjim brodićem na
ovom sektoru.


Narodne vlasti pristupile su već sredinom prošle godine maksimirauju
prodajnih cijena gotovih šumskih proizvoda. Tako je Ministarstvo
trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske u kolovozu 1945. maksimiralo
cijenu ogrjevnog drVa bukve, graba i cera l/ll klase s 310 Din. po prm.
Savezni ured za cijene odredio je tu cijenu sa 340 Din., što važi još i danas.
Nadležni uredi za cijene odredili su cijene i ostalih šumskih
proizvoda. (Jijena drva na panju određena je cjenikom Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva broj 8246 od 21. Xii. 1945. Poduzeću ostaje
prema tome točno određena gornja i donja granica, unutar kojih mora
izaći sa cjelokupnim proizvodnim troškovima. Uuduci da su ove dvije
granice nepovoljno određene s gledišta današnjih troškova šumske proizvodnje,
nastao bi za Poduzeće gubitak od preko 200 milijuna dinara,
kad bi izvršilo svoj proizvodni zadatak za ovu godinu plaćajući šumsku
taksu po određenom cjeniku, te proizvodne troškove po maksimiranim
troškovima izrade i izvoza, a prodavajući svoje proizvode po maksimiranim
cijenama. Budući da Savezni ured za cijene još nije donio izmjene
maksimiranih cijena većine šumskih sortimenata, to je Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva Narodne republike Hrvatske odlučilo, da se šumska
taksa može plaćati i po cijenama iz odobrenih kalkulacija, u slučajevima,
za koje Poduzeće zatraži.


Porast cijena šumskih proizvoda prema stanju iz godine 1939. približno
je jednak za većinu sortimenata. Međutim nastao je znatan nesrazmjer
u odnosu troškova izrade i troškova izvoza. Porast sprežnih nadnica
nesrazmjerno je veći od porasta ostalih nadnica, tako da umjesto predratnog
odnosa 1 : 4 između ljudske i sprežne nadnice imamo danas čak
odnos 1 : 20. Naročito su visoke kirijaške akordne stavke u Grorskom Kotaru,
čemu je đoprinesla pojava mnogih kupaca ogrjevno^ drva iz Zagreba
tokom prošle zime. Svi se šumski radovi plaćaju akordno, a prema
maksimiranim cijenama za sječu, izradbu i izvoz šumskih proizvoda. S
obzirom na poboljšanje usloiva rada, bolje snabdjevanje živežnim namirnicama
i aiatoni, te veću uvježbanost radnika, pristupilo se reviziji
normi za izradu i izvoz šumskih proizvoda, pa se očekuje izvjesno smanjenje
akorđnih stavaka, a time i pojefimjenje gotovih šumskih proizvoda.


U toku prošle jeseni i zime pojavio se cijeii niz interesenata za šumske
radove u vlastitoj režiji. Pod pritiskom velike oskudice ogrjeva narodne
su vlasti dale u izradu mnoge manje sječine pojedinim uličnim i
mijesnjm odborima, seljačkim zadrugama, sindikalnim podružnicama pojedinih
ustanova, garnizonima Jugoslavenske armije, neposredno ili posredno
putem zastupnika. Radi ovakve raznovrsnosti sudionika u proizvodnji,
te njihove nestručnosti i užurbanosti, došlo je do znatnih poremećenja
cijena za izradu i izvoz šumskih proizvoda. Od strane raznih proizvođača
ogrjevnog drva plaćene su znatno više cijene od maksimiranih, dok
se Zemaljsko šumsko poduzeće striktno pridržavalo maksimiranih cijena.


20