DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 42 <-- 42 --> PDF |
.jaka stabla ili manje skupine tili stabala slučajno iskorišćeni kao vjetrolomi ili šumska šteta, čime su stvoreni manji otvori u sastojini. Obileno se na takovim mjestima razvije lijep bukov pomladak, koji pokazuje svojim izgledom, da mu prilike naročito odgovaraju. Dakle, mi bismo u ovom drugom ekstremnom slučaju izvadili uz jednaki intenzitet progalnini sijekom mnogo manji broj stabala negoli što je izvađeno gore navedenim progalnim sijekom. Međutim i ovaj bi slučaj bio šablonski, pa bi kako svaka, tako i ova šablona mogla dovesti do nepovoljnih rezultata. Takav bi slučaj bio i onda, kad bi se iza izvjesnog roka (na pr. po ugovoru) morala obaviti i dovršna sječa, a neke površine, uslijed eventualno odveć nagusto ostavljenih stabala, ne bi imale nikakva pomlatka. Znamo, da se prilike i staništa i sastojine često mijenjaju. Svoj rad moramo stoga prilagoditi tim prilikama, moramo ih upoznati, te nastojati da stvorimo onakov odnos u svakom dijelu sastojine, uz koji će se omogućiti najpovoljnije prirodno pomladenje. Kad poznamo navedena dva ekstremna slučaja, uiedno poznamo i okvir, unutar kojeg se imamo kretati kod provedbe oplođne sieče. Prvi ekstrem (kod progalnog siieka vade se stabla počevši od tanjih stabala prema debljima) možemo mirne duše smatrati n a j n e p o v ol i n i j i m načinom provedbe oplodne sječe, pa ga kao takva treba odbaciti. Drugi ekstrem (progalnim sijekom vade se uglavnom najjača stabla), za koji pmo rekli, da je prirodniji, naliči radu u prebornoi šumi. Kako se u našem slučaju radi o sjelei, kod koje će sva stabla biti iskorišćena u nekom razmjerno kratkom vremenskom razdobliu, moramo i ovaj drugi ekstrem niodifieirati. pa ne ćemo sjeći provalnim sijekom samo naiiača stabla, već osim njih i u ostalim debliinskim stepenima. a sve s ciliem. da se omocrući što bolie zasiiavanie. Pri tome se ne ćemo u svakom slučaiu kod potstojnih i stiješnjenih stabala osvrtati ma uzrast, već će se stabla promatrati Sa stanovišta, koliko su notrebna u sas^^niini kao zaštitna stabla s (Obzirom na sjemenjake i na tlo. Tako će se negdje ostavljati i stabla loše kvalitete ili uzrasta, ako moraiu vršiti neku uzgojnu zadaću, a koJa se nrvenstveno sastoji u zaštiti tla. U tu svrhu bi se ostavljao u sječini i loši podrast. Svakako bi trebalo guste skupine podrasta i taniih stabala nrigodom progalnog sijeka prorijediti. Prorjedivanje podrasta bilo bi probitačuiie obaviti tek nakon obaranja i izradbe iačih stabala, kad je. s obzirom i na eventualne štete u njemu prilikom rušenja potonjih, .jasniia situacija. Ova naknadna sječa obično ne zadaje nikakav naročit posao, niti nosebne troškove. Od debelih stabala vadila bi se u prvom redu ona s ve-. ćim greškama, kao što su: trulež, veće šupljine, preogromne krošnje, i tek zatim jaka zdrava stabla. Naravno, da se i kod tanjih debljinsikih stepena mora voditi računa o jačoj defektnosti. Naročito je važno, da se progalnim sijekom uklone sva stabla sa plodištima bukove gube, jer ovakova naglo propadaju (postaju žrtvom vjetra), i ne mogu dočekati dovršnu sječu, jer su tada obično već potpuno bezvrijedna (bijela trulež). Ako plo dišta gube nisu vidljiva, napadnuta stabla se često poznaju po uzdužnim pukotinama, koje se obično javljaju na najvrednijem dijelu debla. U koliko bi unutar neke stare sastojine našli zdravih, dosta gustih skupina mladih stabala, koje su dobra nzrasta, potrebno je i^fkove skupine ostaviti netaknutima i uzgajati ih dalje s onim j»omlatkom, koji će tek nastati na susjednim površinama. Njihovim iskorišeanj/mi diobili bismo materijal neznatne vrijednosti, pošumljenje odnosne površine teško bi se m |