DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 43 <-- 43 --> PDF |
obavilo, a u mnogom bi slučaju na njihovom´ mjestu nastala loša izdauaeka šuma. Ako takve skupine ostavimo do konca slijedeće ophodnje, tvorit će one vredniji dio nove sastojine. Uostalom neka nam ne bude nikako cilj odgajati jednoličn e sastojine. U vezi s time ne treba da se plašimo takovih, za uzgoj sposobnih, odraslijih skupina, koje će za nekoliko godina stvoriti prirodnu harmoniju sa svojom mlađom okolinom i vrijednost nove sastojine samo podići. Ni ta´ksacioni obziri ne treba da prave zapreke za stvaranje nejednoličnosti u sastojini. Ovako provedena oplodna sječa imat će već na prvi pogled drugu sliku od uobičajene jednolične, šablonske sječe, u kojoj preostaju samo sjemenjaci. Kod takve će sječe, kako smo vidjeli, osim sjemenjaka biti na pomladnoj površini i mnoštvo tanjih stabala, koja će vršiti ulogu zaštite pomlatka. Potrebnu masu u progali namirujemo u prvom redu masom debelih stabala, a od tanjih će se vaditi razmjerno malen dio, uslijed čega će između ostavljenih stabala biti svuda tanjih stabala raznih dimenzija, naravski, gdje takvih u sastojini u doba progaljivanja ima. Pod tanj´m stablima razumijevamo u glavnom stabla, koja još ne smatramo sposobnim za urod sjemena ili ne u dostatnoj mjeri. Kako smo iz navedenog podatka za šablonsku oplodnu sječu vidjeli, progalnim je sijekorn izvađen ogroman broj stabala (47.361^. On je mnogo veći od broja stabala posječenih dovršnom sječom (11.522). Kod našeg načina progale na istoj bi površini, na koju se navedeni podaci odnose, svakako omjer bio sasma drugaleiji i broj bi stahala ostavljenih za đovršnu sječu sigurno znatno nadmašio broj stabala, koja se sijeku progalnim si jekom, dakako uz pretpostavku ostavljanja jednake drvne mase. U pažliivo provedenoj takvoj oplodnoj sječi ima u izobilju´svjetla za lazvoj pomlatka i rastvorhu listinca. Međutim, to svjetlo nije u tolikoj" mjeri direktno kao kod šablonske progale, već je više manje đifuzno, te kao takovo za asimilaciju važnije, od direktnog svjetla. Korov se u tim okolnostima ne će nigdje pojaviti u takoj mjeri, da bi bio opasan za pomladak. TJ koliko bi se negdje korov i pojavio u većoj mjeri, postepeno će ga nestajati i konačno nestati nakon ojačanja zaštitnih stabala. Dafele u ovom slučaju postoji i mogućnost suzbijanja korova. Kod šablonske progale u glavnom te mogućnosti nema. Svakako´ će kod našeg načina siieče nastati prilike, koje bolje odgovaraju zahtjevu sastojine kao cjeline; novo stanje tu je bliže prirodnom stanju šume nego kod šablonske progale. Ekstremni uplivi sunca i korova, koji su tako ičesti u šablonskim oplodnim sječama i koji uplivi u najvećoj mjeri priječe uspješno pomlađenje sječine, bit će ovdje ublaženi, pa će uslijed svega toga biti i uspjeh prirodnog pomlađenja povoljniji. Kod piednjeg razmatranja imali smo u vidu oplodnu sječu u dva si~´ jeka. Pokušali smo pri tome prikaza´ti, da se takva sječa može obaviti na prirodniji i prema tome bolji način, nego li se to obično događa. Naprotiv šablonski način oplodne sječe može dati i često daje vrlo loše rezultate, pa ga zato treba potpuno izbjegavati. Iz navedenoga jasno slijedi, da ss istu masu — ako je ta već uglavljena — može posjeći na dva ekstremna načina i na mnoštvo kombinacija između ova dva ekstrema. Kad je tome tako, onda nemojmo tražiti tu masu na najgori način, već na način, koji će glavnom našem cilju: prirodnom pomladenju bolje poslužiti. Ako, međutim, ne provodimo oplodnu sječu u dva već u tri ili vise sijekova, odnosno ako možemo postupati slobodno bez ikakovih posebnih M |