DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 47 <-- 47 --> PDF |
laziti među dominirajuća. Uz takovu strukturu sastojine, koja ima stabala i´aznih visina, omogućeno je elastično i racionalno obavljanje prorjeda. Na ovaj način, uz dobru zaš´titu tla i najbolje iskorišćenje svjetla, prirast će biti jak, odnosno znatno jači nego li kod prorjeda, kod kojih se uklanja sitni dio sastojine. ´ Moglo bi se misliti, da u bukovim sastojinama potstojna stabla ne mogu dugo da se održe, jer bi morala propasti pod zasjenom dominirajuće sastojine. To bi se često i dogodilo, kad ne bi bilo prorjeda, kojima se stalno regulira odnos u sastojini, jer se prorjede — bar u mnogim našim krajevima — mogu redovito provoditi. 1 prirodne bukove sastojine, u kojima se nije nikad ništa radilo u uzgojnom pogledu, pokazuju raznoličnu strukturu u pogledu debljinskili i visinskih, stepena. Dakako, da se može održati raznoli&na struktura i u uzgajanim šumama. Naravno, da se tokom duge ophodnje jiotstojna sastojina i naknadno stvara uplivom pror rjeđa, elementarnih nepogoda, povodom snjegoloma, vjetroloma, leda, zareznika, požara i t. d. Vidimo, da između rečenog načina prorjeda, koji inače najbliže stoji H e okovo m načinu slobodnih prorjeda, i oplodne sječe, koju zagovaramo, postoji velika sličnost, zapravo da je ovakav naičin sječe nastavak odnosnog načina prorjedivanja. Takova oplodna sječa ujedno opravdgLva ostavljanje potstojnog i stiješnjenog materijala prilikom prorjeda, jer se zna i za njegovu važnu konačnu ulogu. Time je uspostavljena veza između prorjeda i konačnog iskorišćenja sastojine. Tamo, gdje struktuta sastojine nije povoljna, gdje na pr. prevlađuju jaka stabla, provest će se također sječa, u koliko je god moguće prema izloženom. Naravno, da će u takovim skupinama morati ostati pojedina jaka stabla i do zadnje sječe, ali to ostajanje ima i svoje uzgojno opravdanje. U svakom slučaju moramo računati s postojećim stanjem i prema njemu udesiti svoj rad. Opisanim načinom oplodne sječe najbolje je zaštićen pomladak od žege, mraza i korova, a naročito od oštećivanja i ništenja prilikom izradbe i izvoza. Dakle, udovoljava se najviše baš najvažnijim potrebama, odnosno glavnom cilju oplodne sječe: uzgoju valjanog pomlatka. Co/(epxaHMe: CeMeHHO-JiecoceMHoe xo3flM´CT60 B 6yK0Bbix «aca>KfleiHH3X peKoivieH/ iveMoe aBTopoiM STOH craTbH HecKOJibK´O lOT^HMaercH OT cnocoća KaKHM TaKOBOe 06bIMHO 3fleCb np-OBOAHJIGCb. PaHbiue npH nep´BOH ceMeHHOH py6iKe yAajiHJiMicb ^rHereHHbie aepeBbH a c HHMH BMecTe H HeKOTopbie M3 rocn´OflCT´Byiomer´0 (Knacca. AsTop npefljiaraer y>Ke npn nepaoM ceMeHHOH pvČKe sbiĆMpaTb riiaiBHbim oSpaaoM flepcBbH H3 rocnoACTBVloinero KJiacca. noc;ieflyioinHe cemeeHbie Bbipy6KH TO>Ke npoBOflHJiHCb no TO!viy « TaKiH´M o6pa30iM AJIH nocjieneeH o6ceMeHMTe;ib´HOH Bbipy6KH ocTajiMCb 6bi TOjibKO cpaBiHHTejibHO TOHKMe flepeBbfl TaK KaK Bce AepcBbH H3 roon:Ofl!CTByioinero Knacca 6bi;iM ću y^e Bbrpy6;ieiHbi; noa HHMH čbi jvior pasBHTbca MOJioflHHK, KQ- TopHH 6bi iMeHbuie CTpaflaji or K0«emHOH |Bbipy6KH HMeHHO BCAeflCTBMe TOTO MTo ocTaflHCb 6bi TOJTbKO MeHee Kpyn(Hbie AepsBbji. ,/ 45 |