DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 55     <-- 55 -->        PDF

OSOBNE VIJESTI


t Ing. PETAR MANOJLOVIĆ


BS9WIPWP|B?´P´´´*^^"^^II! J>iie 1. XII. 1945. tragično .jo završio .svoj


f^ život naš drug Ing. Petar M a u o .j t o v i ć. Poginuo
je u 64-toj godini života od zlikovačke
ruke. Vraćao «e je toga dana iz Topusljog u selo
Cemernicu, gdje je nedaleko od svoje roditeljske
kuće podmuklo ubijen. Pogana ruka ugasila je
dragocjen život jednog vrlo zaslužnog šumara,
koji je bio odličnih stručnih organizatorskih sposobno.
sti, a osim toga i čovjek čvrstog značaja.
Svojim stručnim radom na unapređenju našeg
šumarstva, kao i na polju valjane državne administracije
stekao je ing. Petar Manojlovi č
velike zasluge.


Poslije odlično svršenih nauka na Šumarskoj
akademiji u Zagrebu 1904. godine stupio je
u šumarsku službu kod vlasteliilstva T u r k o-
V i ć u Kutjevu, a poslije toga u šumarsku službu
Kraljevine Srbije. Nakon nekoliko godina povi´atio
se u Hrvatsku i stupio u službu kod Otočko
imovne općine u Otočcu, gdje je kao šumartaksator
razvio uspješnu djelatnost na uređivanju
prebornih šuma na kraškom tlu. Od Otočke


imovno općine prešao je Petrovairadinskoj imovnoj općini u Sreni. Mitrovici, gdje je
kao upravitelj Šumarije u Moroviću, a poslije kao nadšumar-taksator razvio uspješnu
djelatnost oko uređivanja starih prostranih hrastovih sastojinai, kao i na likvidaciji
dotad vrlo raširenog, a ujedno i vrlo štetnog šumsko-poljvskog gospodarenja kod te
općine. tLmjesto dotadanjeg štetnog podizanja čistih hrastovih salstojina, zaveo je
prirodno pomlađivanje mješovitih hrastovih, jasenovih i brestovih sastojina, ,koje su
danas Vrlo lijepog izgleda, te predočuju najljepši spomenik njegova rađa i uspješnog
stvairanja. 0 tom svom radu napisao je nekoliko dobro dokumentovanih članaka uŠumarskom listu. Za prvog svjetskog rata bio je već 1914. god. proglašen za taoca.
Istom kada je austro-ugarska vojska bila duboko u Srbiji bio je oslobođen i ujedno
premješten II. banskoj imovnoj općini u Petrinji.


Poslije svršetka prvog svjetskog rata došle su odlične sposobnosti Ing. Petra
Manojlovi č a još više do izražaja. Postao je odmah upraviteljem Petrovaradinske
imovne općine, a kasnije direktorom Direkcije drž. šuma u Vinkovcima, Čačku, Zagrebu,
Sarajevu i ponovno u Zagrebu, gdje je 1937. godine i penzioniran.


Na tim položajima razVio je Ing. Manojlovi č sve svoje stručne sposobnosti
na obranu naših šuma od bezobzirne pljačke od strane svjetskih velekapitalista i korumpiranih
političara Jugoslavije. Njegovom pobudom i upornim nastojanjem održana
je izvanredna skupština Jugoslovenskog šumarskog udruženja u Beograiđu, gdje sam
istupio zajedno s Ing. M a n o j 1 o v i ć e m na poprište borbo za zaštitu naših šuma
protiv najprostije pljačke. Materijala za to imalli smo, na žalost, odviše mnogo. Sabrao
ga je pokojni prijatelj Manojlovi č uz suradnju mnogih mojih đaka u šumarskoj
službi u Bosni i Hrvatskoj. Javna štampa u Beogradu i u Zagrebu mnogo se bavila
raspravama na toj skupštini, te iznijela pred širu javnost upravo nevjerojatne
zloupotrebe u službi najviših šumarskih organa bivše .Tugoslavije. Povodom te skupštine
izbilo su na javnost kasnije po zlu daleko poznate šumske afere, za koje se,
na žalost, pročulo i daleko izvan granica Jugoslavije, daikako na .štetu našeg narodnog
prestiža.


Pojedinih krupnih zloupotreba od strane najviših vlasti na štetu našega šumarstva,
a protiv kojih se pok. Petar Manojlovi č nekompromisno i tvrdokorno
borio, mogao bi ovdje mnogo navesti. Dosta je, međutim, spomenuti, da su one po
vrijednosti iznosile na deseitke milijuna, dinara i da su baš one povukle za sobom
potpuno uništenje nekih prostranih naših šuma na vječnu štetu našega napaćeiiog
naroda.


Ing. Petar Manojlovi č nalazio je, pored svoga savjesno vršenog zvanienog
rada, još vremena da marljivo surađuje i u Šumarskom listu. On je bio prvi, koji Je


53