DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Taj otpadak i gubitak drva nastaje u šnmi prilikom sječe, izrade i
manipulacijo drvom. On iznosi oko^12.000 m^ ili ll,l"/(> od cjelokupno posječene
drvne mase. Otpadak i gubitak mnogo je veći i osjetljiviji prilikom
sječe i izrade tehničkog drva. On iznosi 5´26.0(.) m´ ili 19.1°/» od cjelokupnog
posječenog tehničkog drva. Otpadak prilikom sječe i izrade
ogrjevnog drva iznosi 286.000 ra´ ili (5,2 "/« ud cjelokupno posječenog ogrjevuog
drva.


Uslijed pomanjkanja podataka ovdje nisu uračunate drvne mase koje
također prelstavljajai čisti gubitak, a koje su nastale štetnim djelovanjem
elementarnih sila (sviša, voda, požar), štetnih insekata, divljači, životinja
i oštećivanjem po čovjeku.


Potrošnja drvenog ugljena


UlKiredo sa pribiranjem podataka o potrošnji građevnog i ogrjevnog
drva prikupljeni su i podaci o potrošnji drvenog ugljena.


Potrošači su u svojim podacima iskazali potrošnju ugljena u tonama,
pa se ona morala pretvoriti u odgovarajuće količine ogrjevnog drva i iskazati
u kub. metrima. Napominje se da su ovdje iskazane količine ug
Ijena već uračunate kod pojedinih kategorija potrošača u iskazanim količinama
ogrjevnog drva.


Potrošnja drvenog ugljena iznosi: ^


1. Domaćinstva .^45 t drv. iiglje i 2.070 m´ drva) ili 2.4 «/(,
2. Ustanove 4.) t ( 270 m´ „ ) „ 0.3 »/o
;v Obrt i zanati 1.43.5 t { 8.(il0 m´ , -) „ 9.8 »/n
4. Industrija 5.255 t (.41 ..^... m^ „ ) „ 36.0 »/o
:-). Rudarstvo 300 t ( 1.800 m´ „ ) „ 2.0 "/o
6. Saobraćaj 115 t ( (590 m^ „ ) „ 0.8 "/o
7. Izvoz 7,100 i (42.600 m´ „ ) „ 48.7 »/o
Svega 14.595 t drv. ugljena (87.570 m´ drva) ili lOO "/o


Od ukupne količine drvenog ngljena izvozi se 48.7´´/n. Međutim, i domaća
je potrošnja velika, te iznosi 7,495.000 kg ili 51.3´´/o. U-domaćoj se
potrošnji ugljenom služi najviše industrija (....^/.), i to za pogon strojeva
rastvaranje kemijskih r)rodukata, obi adu metala i dr. Tako na ...: elektroindustrija
troši 90 t, prehrambena 1.090 t, metalna 1.780 t, tekstilna .50 t,
kemijska 1.730 t, građevna 430 t i drvna industrija 85 t.


Kod obrta i zanata ugljenom se služe najviše potkivači i kovači (3..543
obrt. radnja), pa krojači, glačaone i dr. Rudarstvu je potreban drveni
ugljen za strojarnice i brusione, a kod željeznica trebaju ga ložionice, ložioničke
ispostave i radionice. Od ustanova služe se ugljenom vojne radionice
i krojačnice vojne odjeće. U domaćinstvinui troši se ugljen u većoj
mjeri za glačanje, ali samo u gradskim i kotarskim mjestima, gdje je
elektrika skupa ili nije uvedena.


Ukupna potrošnja drvenog ugljena pretvorena u m´ iznosi 87.570 .´.


Zaključne napomene


Na svršetku ovoga prikaza donosi se sažeta tabela potrošnje drva. Iz
nje se vidi da su najveći potrošači drva mnogobrojna domaćinstva, koja
troše 3,338.255 m´ ili 47.6´´/o. Industrija također troši znatne količine drva,
a odmah iza industrije dolazi veoma veliki osjetljivi gubitak prilikom
sječe, rušenja i izrade stabala (ll.lVo).


79