DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Dr. MILAN MARINOVIĆ (Zagreb): OSNOVNI PROBLEMI NAŠE ŠUMSKO-PRIVREDNE POLITIKE´ (......... ........ ..... ....-........... ........) Šumsko-privredna politika — kao dio ekonomske politike — proučava pojave u šumskoj privredi. Utvrđujući načela i zakone po kojima se ravna život u toj privrednoj grani, ona promatra kako se u praktičnom životu provode ti zakoni, te istražuje puteve i sredstva kako da se ti zakoni i načela ostvare, ustanovljene pogreške uklone i popravi sadašnje stanje. Ako s tog stanovišta promatramo našu šumsku privredu, uočavamo pojave, koje nas ne samo ne zadovoljavaju već nas upravo zal)rinjuju. Era kapitalizma ostavila je duboke brazgotine na tijelu naših šuma. U bivšoj Jugoslaviji radilo se »na i>arče«, bez plana, od danas na sutra; nije vodena neka smišljenja šumsko-privredna politika. II vođenju šumskog gospodarstva zadnjih decenija nije se mogao primijetiti neki određeni pravac. Međutim, drugačije nije ni moglo biti u sistemu koji je dozvoljavao da se lični, privatni interes stavi iznad probitaka cijele zajednice, cijelog naroda. Zanimljivo je, da se taj privatni interes često tako kamn,flirao i prikazivao kao da je koristan za opće-narodne i državne interese, pa su interesenti znali na taj način dobiti velike koncesije u šumama. Za prikaz tog stanja dovoljno je spomenuti sistem t. zv. k o n c e s i oniranih poduzeća, koja su na dugoročne ugovore dobivala velike šumske komplekse; u njima su bjesomučnom brzinom iskoristili drvni kapital koji se ondje kroz dugo decenija, pa i stoljeća nagomilavao. U šumskom gospodarstvu izbjegavamo izraz »eksploatacija«, jer on u stvari znači iskorišćavanje mrtve materije (na pr. rudnog hlaga). Šuma je naprotiv živi organizam, gdje sječa stare šume nije drugo nego stvaranje uslova za rađanje novog života; gdje se prirodne sile stručnom intervencijom tako vode i upravljaju da bi se u tom organizmu osigurala trajnost produkcije. No zar se može drugi izraz upotrebiti za rad u spomenutom sistemu, koji je u našim šumama vidio samo mrtvu materiju i sredstva za brzu amortizaciju uloženih kapitala, te koji je naše šume srozao na obični kolonijalni objekt? Isto vrijedi i za indusitriju drva, koja se razvijala ne samo bez ikakvog obzira na proizvodni kapacitet naših šuma, kao izvora sirovina za svoje pogone, već i bez nužnog obzira na potrebe zemlje. Spomenućemo samo izvoz šumskih proizvoda. Tu su dominirali polufabrikati i sirovine, a uvozile su se skupe prerađevine, često iz zemalja koje nisu ni imale svojih šuma već soi te fabrikate proizvodili iz našeg drva^). Glavni je razlog ovom nepravilnom stanju okolnost što se u izgradnju drvne industrijo nije unio sistem i što je ova vodena iz drugog resora, a nije bilo potrebnog kontakta i koordinacije rada. ´) Predavanje održano šumarskim stručnjacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu dne 10 I 1946. ^) Na pr. Italija je uvozila drvo svih vrsta, drvninu i celulozu, a izvozila papir i proizvode umjetne Bvile. SI |