DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Dr. MILAN MARINOVIĆ (Zagreb):


OSNOVNI PROBLEMI
NAŠE ŠUMSKO-PRIVREDNE POLITIKE´


(......... ........ ..... ....-........... ........)


Šumsko-privredna politika — kao dio ekonomske politike — proučava
pojave u šumskoj privredi. Utvrđujući načela i zakone po kojima se
ravna život u toj privrednoj grani, ona promatra kako se u praktičnom
životu provode ti zakoni, te istražuje puteve i sredstva kako da se ti zakoni
i načela ostvare, ustanovljene pogreške uklone i popravi sadašnje
stanje.


Ako s tog stanovišta promatramo našu šumsku privredu, uočavamo
pojave, koje nas ne samo ne zadovoljavaju već nas upravo zal)rinjuju.
Era kapitalizma ostavila je duboke brazgotine na tijelu naših šuma. U
bivšoj Jugoslaviji radilo se »na i>arče«, bez plana, od danas na sutra; nije
vodena neka smišljenja šumsko-privredna politika. II vođenju šumskog
gospodarstva zadnjih decenija nije se mogao primijetiti neki određeni
pravac. Međutim, drugačije nije ni moglo biti u sistemu koji je dozvoljavao
da se lični, privatni interes stavi iznad probitaka cijele zajednice,
cijelog naroda. Zanimljivo je, da se taj privatni interes često tako kamn,flirao
i prikazivao kao da je koristan za opće-narodne i državne interese,
pa su interesenti znali na taj način dobiti velike koncesije u šumama.


Za prikaz tog stanja dovoljno je spomenuti sistem t. zv. k o n c e s i oniranih
poduzeća, koja su na dugoročne ugovore dobivala velike
šumske komplekse; u njima su bjesomučnom brzinom iskoristili drvni
kapital koji se ondje kroz dugo decenija, pa i stoljeća nagomilavao. U
šumskom gospodarstvu izbjegavamo izraz »eksploatacija«, jer on u stvari
znači iskorišćavanje mrtve materije (na pr. rudnog hlaga). Šuma je naprotiv
živi organizam, gdje sječa stare šume nije drugo nego stvaranje
uslova za rađanje novog života; gdje se prirodne sile stručnom intervencijom
tako vode i upravljaju da bi se u tom organizmu osigurala trajnost
produkcije. No zar se može drugi izraz upotrebiti za rad u spomenutom
sistemu, koji je u našim šumama vidio samo mrtvu materiju i sredstva
za brzu amortizaciju uloženih kapitala, te koji je naše šume srozao na
obični kolonijalni objekt?


Isto vrijedi i za indusitriju drva, koja se razvijala ne samo bez ikakvog
obzira na proizvodni kapacitet naših šuma, kao izvora sirovina za
svoje pogone, već i bez nužnog obzira na potrebe zemlje. Spomenućemo
samo izvoz šumskih proizvoda. Tu su dominirali polufabrikati i sirovine,
a uvozile su se skupe prerađevine, često iz zemalja koje nisu ni imale
svojih šuma već soi te fabrikate proizvodili iz našeg drva^). Glavni je
razlog ovom nepravilnom stanju okolnost što se u izgradnju drvne industrijo
nije unio sistem i što je ova vodena iz drugog resora, a nije bilo
potrebnog kontakta i koordinacije rada.


´) Predavanje održano šumarskim stručnjacima Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva u Zagrebu dne 10 I 1946.


^) Na pr. Italija je uvozila drvo svih vrsta, drvninu i celulozu, a izvozila papir
i proizvode umjetne Bvile.


SI