DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I mjesto da šume budu sigurna podloga za dizanje blagostanja cijelog naroda, one su davale pozitivne koristi samo malom broju pretstavnika kapitala. Ako se nabrojenima dodadu i druge okolnosti, koje su pridonijele uništavanju i satiranju šuma, doći ćemo do zaključka da je danas već jako ugrožen onaj princip koji se uvijek ističe kao osnovica, cilj i zadatak. Šta više, on je c r e d o cijelog šumskog gospodarstva. Po njem se zapravo i razlikuje šumsko gospodarstvo od ostalih grana ekstraktivne proizvodnje. To je princip p o t r a j n o s t i. Prema podacima službene statistike naše šume nemaju danas više nego kojih 64´´/. od t. zv. normalne drvne mase, t. j . od onog kapitala koji bi bio po´treban da osigura trajno podmirivanje narodnih potreba iz šuma. Narušavanjem principa potrajnosti poremećena je r a v n o t e ž a između proizvodnje i potrošnje d i- v e t a, a što je još gore, na mnogo mjesta narušena je i sama prirodna ravnoteža. Poznato je, naime, da satiranje šume ima često sudbonosnih posljedica. Zemljište lišeno stabala pokazuje na strmim terenima pojave za koje je već Plato n rekao: »zemlja je oboljela« — opažajući kako se iza ogoljenja na toj površini ubrzo pokazalo bijelo kamenje poput kosti tijela izjedenog od neke teške bolesti. Otud se može povući zaključak da je raniji sistem, bez određenog plana i bez izgrađene šumsko-privredne politike, kao takav ne samo štetan već da vodi u izravnu propast cijelu našu šumsku privredu. Radi toga cijeli se rad u toj privrednoj grani ima postaviti na solidne temelje oprezno sastavljenog i dobro smišljenog plana ; on se ima upravljati po principima smišljene šumsko-privredne politike. Glavni se cilj cijelog našeg šumskog gospodarstva može označiti s ovih par riječi: trajno podmirivanje narodnih potreba iz šuma . Dok se ranije, pod kapitalističkim utjecajem, kao osnovni cilj šumskog gospodarstva isticalo najveću rentabilnost (teorija čistog zemljišnog prihoda), odnosno najveću količinu novca bez obzira na rentabilitet (teorija najveće šumske rente), mi naglašavamo trajnost podmi rivanja narodnih potreba. Te se potrebe ne javljaju samo u vidu individualnih nego daleko više u vidu t. zv. kolektivnih koristi, koje šuma daje svojim postojanjem na stanovitom mjestu. Kolektivne se koristi javljaju uplivom šume na klimu, na režim voda, na poplave i na zdravlje naroda; ističu se djcslovanjem drveća i korjenja na vezanje terena, te na sprečavanje erozije j korozije odnosno postanka bujica i vododerina i si., a manifestuju se i u značaju šuma za obranu zemlje. Potonje koristi od šume nisu svuda jednake. One su funkcija specijalnog geografskog položaja, kliinatskib i pedoloških prilika, te reljefa. One su u nekim zemljama od većeg, a ii drugim od manjeg značnja. Kod nas je važnost šume u tom pogledu luuibično velika. Tu ćemo važnost označiti s nekoliko karakteristika. 1. Radi naročitih klimatskih uslova velik dio naših šuma nalazi se u opasnoj zoni, na prijelazu prema granici svoje opstojnosti. Dok se u našim sjevernim krajevima (Slovenija, Gorski Kotar, Slavonija), kao i u planinskoj Bosni šume lako dižu i obnavljaju — imajući dovoljno vlage i potrebnu količinu topline, dotle opadanje vlage prema jugu te povećano isparivanje zbog porasta temperature i vjetrovitosti otešeava obnovu šume. Ako se ondje pod uplivom biotskih, naročito antropogenih faktora jednom uništi stara, od prirode uzgojena šuma, poremeti se ujedno i sama 82 |