DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 17 <-- 17 --> PDF |
prirodna ravnoteža, a uslijed toga obnova šume ide vrlo teško, pogotovu ako se ne može otstraniti daljni nepovoljan upliv biotičkih faktora. Gdje se još udruže i nepovoljne geološke prilike, dolazi do ogoljivanja i pustoši sa svim štetnim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Očiti su primjeri: krške goleti Hrv. Primorja, Dalmacije i Hercegovine, goleti Makedonije i t. d. 2. Pretežan je dio naše države gorovit . Zato kod nas uništavanje šuma ima srazmjerno teže posljedice nego u zemljama povoljnijih reljefnih prilika. Otuda kod nas i povećana opasnost radi remećenja prirodne ravnoteže (postanak bujica i vododerina, povećana opasnost od poplava i s tim skopčane štete za poljoprivredne kulture nizina, za naselja i kulturne naprave, zatim presušivanje vrela itd.). 3. Na kršu imaće šuma važnu ulogu i u tome što će poljodjelskim kulturama, vinogradima i voćnjacima pružati zaštit u od vjetr a i p o s o 1 i c e. 4. U poplavnim područjima naše nizinske šume transpiraćijom ogrom nih masa vode vrše velik upliv na isušivanje terena i držanje podzemn e vod e u stanovitoj udaljenosti od površine. Zato treba poklanjati naročitu pažnju pitanju pretvorbe tih šuma u drugu vrstu kulture, jer su često neoprezna sječa i krčenje imali za posljedicu zabarivanje terena. 5. Kod nas nije dovoljno iskorišćcno svojstvo šuma po kojem one vrše blagotvoran upliv na čovječje zdravlje. Taj će upliv biti od sve veće važnosti naročito sad poslije rata kada je naša mladež stradala radi slabe prehrane i drugih ratnih patnji, kada su bolnice prepune ranjenih i bolesnih, a sve stanovništvo gradova i većih naselja osjeća potrebu odmora zbog živčane iscrpljenosti. Šume su mjesto gdje će svi naći odmora i oporavka u čistom i svježem zraku, punom eteričkih ulja. Zato će se morati u povećanoj mjeri iskorišćivati ovo svojstvo šume u pravcu podizanja ljetovališta, oporavilišta, dječjih domova, sanatorija itd. Ne smije biti grada ni većeg naselja, tvornice ni kasarne, koje neće biti okružene šumom ili bar nasadom šumskog drveća. 6. U sjeveroistočnom dijelu naše države dolazi do izražaja stepsk a klima . I ondje će se morati u buduće poklanjati pažnja zaštiti poljodjelskih kultura pomoću šumskih pojaseva. Već ovo nekoliko primjera dokazuje da će naše šume imati specifičnu važnost za opće dobro, pa se taj korisni upliv mora u buduće iskorišćavati u punoj mjeri. Ondje gdje je radi narušene ravnoteže u prirpdi taj upliv onemogućen, mora se on opet uspostaviti brzim podizanjem novih šuma. No i trajno osiguranje materijalnih koristi iz šuma ima kod nas izuzetan položaj i oblik iz ovih razloga: 1. Naš zemljoradnički narod upućen je na šumu više nego a industrijskim zemljama. Nije davno vrijeme kad se još velik dio potreba seljačkog gospodarstva, počevši od drvene kuće pa do žlice, pokrivao drvom. Taj se patrijarhalni način opskrbe primitivnim sredstvima iz vremena naturalnog gospodarstva pomalo napušta radi sve većeg udaljivanja šuma od naselja i prodiranja obrtnih i industrijskih proizvoda u naša sela. Isto se tako zamjenjuje drvo u građevinarstvu raznim surogatima. No uza sve to potrošnja drveta za te svrhe još je uvijek dosta znatna. Na nama je da se ta potrošnja svede na podnošljivu mjeru planskim unapređivanjem upotrebe surogata. V 83 |