DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 18 <-- 18 --> PDF |
2. Uslijed ekstenzivnog stočarstva šuma sa svojim proizvodima, naročito u planinskim krajevima, ima još uvijek važnu ulogu u ishrani i timarenju blaga. Spomenimo samo pašu, listik, brst, sušanj i šumske plodove. U buduće se mora o toj činjenici voditi računa ne samo primjenom odnosnih zakonskih mjera, već po potrebi i podizanjem lisnika i brstika, naročito na Kršu. 3. Prije prošlog rata svi su naši narodni ekonomi i agrarni političari upozoravali na prenaseljenost kao na jedan od najvažnijih uzroka za nelegalnu sječu i krčenje šuma. Badi velikog gubitka stanovništva za vrijeme rata kao i radi prvog zadovoljenja potreba na zemlji putem agrarne reforme, ta će opasnost za neko vrijeme jenjati. Međutim, poznavajući veliku populacionu sposobnost našeg planinca, moramo budno paziti na recidivu ove pojave, pa se na, to već unaprijed spremati. Zna se da se to pitanje nije dalo riješiti raznim šumsko-policijskim i si. mjerama, već raznim zahvatima na polju agrara (na pr. povećanjem krmnog bilja, stajskim timarenjem, pretvorbom zapuštenih pašnjaka u oranice i livade, melioracijom podvodnih terena, isušivanjem krških polja i si.). Zato je ovdje potrebna kolaboracija obadviju struka. 4. Daljnja je karakteristika u podmirivanju naših potreba iz šuma prekomjerno trošenje drveta kod seoskog i gradskog stanovništva. Naš je zadatak u budućnosti da se ta potrošnja smanji zamjenom drveta drugim materijama, odnosno racionalizacijom potrošnje i štednjom. 5. Treba istaknuti i neracionalnost koja se javlja pri sječi, izvozu, preradi i potrošnji drveta. Tu se pruža cijeli niz mjera za smišljen planski rad u cilju popravka toga stanja. Zna se da se zbog potrošnje sirovog drveta gubi 35—40"/o; da se mnogo drveta gubi time što se troši tesano drvo tamo gdje se može trošiti piljeno (na. pr. pragovi, mosnice, grede i t. d.); 6. Treba spomenuti i propadanje otpadaka u šumi i kod mehaničke prerade drva. Problem štednje i racionalizacija mora i o tome povesti računa; i ´ , 7. Važan faktor su i kalamiteti koji već nekoliko decenija haraju po našim šumama, smanjujući im obrast i proizvodnu snagu. Tu čeka velik zadatak naše znanstvene zavode; 8. Odnos šume prema stanovništvu nije svuda povoljan. Naši najnapučeniji krajevi nemaju u blizini dovoljno šuma, te se drvo mora dopremati iz veće udaljenosti. Tu se javlja povećana, potreba zamjene drva drugim materijalom, kao i važnost planske razdiobe drva. Potrebno je omogućiti da drvo — kao glomazna rol)a — ne putuje na velike distance; 9. Pri prijevozu drva javljaju se j´azne poteškoće i zbog toga što je drvo velikim dijelom upućeno na suvozemni saobraćaj. Najveći broj rijeka nije reguliran, te se na njima vrši promet samo splavima i plavljenjem. Rijeke nisu međusobno spojene sistemom kanala, koji bi preuzeli transport glomazne robe. Velika evropska saobraćajna arterija Dunav ne teče u smjeru naših drvnih tržišta nego obrnuto; zato se transport našeg drva u srce Evrope odvija u maloj mjeri vodenim putem, a najviše že- Ijeznicom.^) ^) Kod riječnog prometa učešće drva je u izvozu vrlo malo (19311 g. 6°/o od sveukupnog izvoza), dok je nešto veće u iimitrušnjoni prometu (ogrjevno 13"/o i tehničko drvo .4°/» od sveukupnog unutrašnjeg prometa rijekama). Najveće je učešće drva u prometu Savom i Dravom. |