DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ako se uza sve to spomene još i slaba proizvodna sposobnost naših šuma, koja je u vezi s nedovoljnom primjenom suvremenih uzgojnih metoda; potrebnim a neprovedenim melioracionim radovima; velikim oštećivanjem požarom, pašom i kalamitetima; znatnih šteta i devastacijom za vrijeme rata i okupacije, onda smo spomenuli sve glavnije momente koji su doveli do narušavanja ravnoteže između proizvodnje i sječe u našim šumama, te koji priječe trajno osiguranje našeg naroda šumskim proizvodima. Želimo li, dakle, ostvariti naprijed naglašeni cilj trajnog podmirivanja narodnih potreba iz naših šiuna, moramo ukloniti sve uzroke koji stalno narušavaju kako prirodnu ravnotežu tako i ravnotežu između proizvodnje i sječe. Drugim riječima: moramo se truditi da se porušena ravnoteža opet uspostavi, jer je samo na taj naSin moguće osigurati trajnost u dobivanju koristi iz naših šuma. Sve to zahtijeva ogromne napore, tj. radove koji su veliki i po opsegu i po vremenu, pa se ne mogu dobro obuhvatiti i pravilno riješiti bez naprijed spomenutog planskog rada. Postavlja se pitanje: što je zapravo planski rad? Plansk i radit i znači postavljati stanovite zadatke i riješiti ih u nekom određenom vremenskom razdoblju. Sastavak plana iziskuje odgovor na slijedeća pitanja: št o treba izvesti, kako , kada , s kim, i č i m e I Moglo bi se reći: pa šumarstvo je i do sada radilo po planu; izrađivane su gospodarske osnove i programi (privredni planovi). Da, ali ti su planovi obuhvatali samo jedan dio radova šumske privrede: vremenski i teritorijalni raspored sječe i pošumljivanja. Međutim, cijeli daljnji tok šumskih proizvoda na njihovom dalekom putu od šume do potrošača, dakle: prerada u zanatstvu i industriji, promet i trgovina, distribucija na potrošače, izvoz u inozemstvo, politika cijena i dr. — sve je to bilo prepušteno slobodnom razvoju bez ikakog planskog utjecaja, a najmanje se pri tome vodilo računa o potencijalu šuma. Otuda česta pojava, da se sjeklo prema želji i potrebi eksploatatora; da se žiteljstvo podmirivalo samo, bez volje i pristanka nadzornih organa; da se u najuspjelije kulture tjerala stoka; da se šuma krčila i ondje gdje je najviše trebala; te da se izvoz forsirao u obliku i veličini koji nije odgovarao našim proizvodnim mogućnostima. Na kraju krajeva, savjesno i lijepo izrađena gospodarska osnova obično je ostala samo mrtvo slovo, a šumsko se gospodarstvo silom prilika razvijalo u sasvim drugom pravcu. Zato plan izrađen za šumsku privredu mora obuhvatiti posao u svi m fazam a rada , počevši od proizvodnje sirovina pa do predaje gotovih prerađevina potrošaču. Taj sam prijedlog iznosio još prije pol- drug decenija za šumarstvo biv. Jugoslavije.^) Svaki početak planskog rada pretpostavlja poznavanje činjeničkog stanja. U tu svrhu treba raspolagati valjanim i pouzdanim statističkim materijalom. Dosadašnji podaci službene statistike ne mogu doći u obzir za neko ozbiljnije kalkulacije. Sastavljena na osnovu podataka nerevidiranog katastra, naša službena statistika šuma ne daje pouzdanu i uvjerljivu sljku o našim šumama. Jednom moramo biti na čistu bar s osnovnim podacima, te znati što je šuma, a što šikara, pašnjak ili golo zemlji ´) iNaša izvozna trgovina drvom i njene potrebe«. Š. L. 1929. — »Šta nam pokazuju podaci o izvozu drvetal« »Politilia« 1931. — »Kriza u šumskoj privredi i mogućnosti njenog liječenja«. »Politika« 1932. — »Od liberalizma do planskog uređenja šumske privrede«. »Politika« 1940. — itd. i5 |