DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ste; kolika je proizvodna sposobnost tih šuma; kakova je zbiljna potrošnja drveta kod seoskog i gradskog stanovništva, te vojske, željeznica, rudarstva itd.; kako stoji odnos između proizvodnje i potrošnje, koji zapravo i želimo regulisati itd. Zato se među prve zadatke našeg šumskoprivrednog plana postavlja potreba izrade nove statistike naše šumsk e privrede . Prije početka ovog velikog posla treba proučiti poznate metode sakupljanja podataka za šum. statistiku i odlučiti se za način koji će najbolje odgovarati našim prilikama, te koji će nam na brzi, ali što točniji način dati pouzdanu inventarizaciju naših šuma i najnužniju statistiku naše šumske privrede. No taj rad, ma kako se forsirao, može ipak potrajati godinu-dvije, a život teče i ne trpi zastoja. Obnova zemlje, dnevne potrebe, postavljeni zadaci za pojedine federalne jedinice, kao i za potrebe cijele države zahtijevaju bezodvlačan zahvat u produkciju, i to ubrzanim tempom rada. Moraćemo se, dakle, za prvi početak zadovoljiti podacima koji nam za sada stoje na raspoloženju i na toj osnovi izraditi privremeni plan, koji će se, uporedo s prikupljanjem točnijih i savršenijih podataka, dotjerivati i popunjivati. Izrada plana počinje ustanovljenjem potreba na ogrjevu i građi svih potrošača. Upoređujući tu potrebu s proizvodnim mogućnostima šuma dotičnog kraja utvrđujii se aktivni i pasivni rajoni. Podmirenje pasivnih rajona moguće je na više načina, kao što je: dbvoz iz aktivnih rajona (držeći pred očima racionalno iskorišćavanje prijevoza), zamjena surogatima, štednja, racionalizacija, dovoz sa strane itd. Aktivni rajoni mogu svoje viškove davati pasivnim rajonima, ostalim federalnim jedinicama, te u svrhu, koja je u interesu cijele države (na pr. izvoz u inostranstvo). Cijeli taj rad mora biti rukovođen osnovnim principom: uspostav ljanje poremećene ravnoteže između proizvodnje i sječe . To načelo mora nadahnuti ne samo sve rukovodioce, sve narodne vlasti i sve funkcionere šumsko-privredne djelatnosti, već se mora nametnuti i svakom stanovniku ove zemlje. Ovaj princip zahtijeva programatski rad u dva glavna pravca: s jedne strane treba djelovati na unapređenje i povećanje proizvodnje, a s druge na smanjivanje sječe. Povećanje proizvodnje zahtijeva dugotrajan i ustrajan rad u raznim smjerovima. Proizvodnja se može povećati u prvom redu proširivanjem površina namijenjenih šumskoj produkciji. Tu su pošumljenja zapuštenih pašnjaka na apsolutnom šumskom zemljištu, te pošumljenja starih i zakorovljenih sjeeina, devastiranih površina, vriština, živih pijesaka, krških goleti, bujadnica, čistina, prevođenje šikara u niske šume itd. Tu su razni melioracioni radovi. Tu je uklanjanje zapreka koje su uzrokom malom prirastn (regulisanje paše, brsta, lisnika i sL, sprečavanje krčenja, uzurpacija, ost´ećivanja stabala itd.). Tu su i razne uzgojne mjere kao: selekcija vrsta, njega sastojina, prorjede, pravilan način te strog nadzor nad sjetvom i sadnjom i si. Ovim i si. mjerama može se u osjetljivoj mjeri povećati prirast naših šuma, koji je razmjerno nizak i kraj svih povoljnih prirodnih uslova. Međutim, rezultat se ovih radova može osjetiti istom nakon dužeg vremena. Eadi toga potrebno je usporedno s poduzimanjem mjera za unapređenje proizvodnje pristupiti i provođenju onih mjera koje su u mogućnosti dati brži rezultat. To je problem smanjivanja sječe. 86 |