DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 22 <-- 22 --> PDF |
uređajima i valjanom organizacijom posla. Kod toga rada ima široko polje djelatnosti zadrugarstvo. Eentabilnost posla, za kojom u dozvoljenim granicama ide svako poduzeće pa i šumsko gospodarstvo, nema se tražiti kao ranije u povećavanju sječivnih površina i drvnih masa, već u racionalnom iskorišćavanju danih mogućnosti, koje nisu male. Da navedemo samo par primjera. Tako se drvo cesto iskorišćuje u manje vrijedne sortimente; hrast sposoban za piljenje cijepa se u prošće, bukovo tvorivo izrađuje se u ogrjevne svrhe, furnirska klada rabi se za piljenice, klada za piljenice za pragove i si. Mala pažnja posvećivala se t. zv. n u z g r e dnim šumskim proizvodima, iako bi dobrom organizacijom rada oko sabiranja, prerade i raspodjele raznih ovakvih proizvoda šumsko gosi) odarstvo moglo doći do znatnih prihoda. Isto bi se moglo reći i za lovno gospodarstvo, koje je u nekim susjednim državama, uz iste ili možda i nepovoljnije prirodne uvjete, odbacivalo visoke prihode državnom šumskom gospodarstvu. U vezi sa smanjivanjem potrošnje drva stoji i pitanje suzbijanja raznih šteta , koje su u nekim krajevima prije rata zauzele veliki opseg. Ranije se polagala najveća važnost pooštravanju šumsko-policijskih mjera, što je — međutim — samo palijativ. Zlo se mora liječiti radikalno, pa makar i uz cijenu jačih operativnih zahvata. Prije svega treba točno proučiti uzroke raznim štetama. Ako je na pr. uzrok faktična nužda i potreba, onda nju neće izliječiti kažnjavanje krađe, već smišljena i pra vedna razdioba ogrjeva i grade i to svim stanovnicima, a ne samo pojedincima, ovlaštenicima, vodeći naravno pri tome računa o već naglašenoj štednji, zamjeni itd. S tim u vezi potrebno je riješiti i pitanje zemljišnih zajednica, otkupa servituta, regulisanje meremata u Bosni i si. probleme. S rješavanjem tog problema stoji u vezi i pitanje otvaranj a jo š zatvorenih šumskih k om p 1 e k s a. Ranije se u takom slučaju pravila kombinacija s raznim domaćim i stranim poduzećima, koja su imala pred očima samo rentabilnost posla. Sada se to pitanje u sličnom obliku više ne može pokretati. Uvođenjem državne" režije za iskorišćavanje svih narodnih šuma, te osnivanjem zemaljskih poduzeća za taj rad stvoriće se mogućnosti, da se putem investicionih fondova i ovakvi veći radovi izvode u državnoj režiji. Otvaranjem šuma biće zadovoljeni mnogi interesi zajednice (socijalni, ekonomski i dr.), pa će narodne vlasti pristupati tom poslu i onda ako rentabilnost u financijskom pogledu nije sasvim sigurna. Time nije isključen privatni sektor na radovima u iskorišćavanju šuma, samo je jednom za uvijek onemogućen rad privatnog kapitala u obliku koji je ranije bio jednak uništavanju i zatiranju narodnog dobra. Naprijed je rečeno da je izvoz u inostranstvo moćan faktor za regulaciju sječe. U bivšoj Jugoslaviji forsirao se izvoz drva u velikim razmjerama. Izvoz tehničkog drva kretao se zadnjih godina u visini oko 100.000 vagona, a u vrijednosti od preko 800 miliona din; pragova 7.000— 8.000 vagona za 50 miliona din; ogrjevnog drva 7.000—12.000 vagona za preko 20 miliona din, dok se izrađevina iz drva izvozilo svega za kojih 40—50 miliona din, papira za oko 40 miliona din, ekstrakta za štavljenje za oko 50 miliona din i destilata za oko 4 miliona din. Vidi se da izvoz gotovih fabrikata nije stajao u razmjeru s izvozom sirovina i polufabrikata, dok je kod uvoza dominirao uvoz skupih finalnih proizvoda. Kao |