DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 23 <-- 23 --> PDF |
glavne uzroke ovoj pojavi možemo navesti već spomenutu jednostranu izgradnju industrije drva, zatim pomanjkanje kolaboracije i koordinacije rada medu pozvanim resorima, te forsiranje izvoza ma u kom oblikoi i pod svaku cijenu. Uklanjanjem ovih uzroka mora doći do preorijentacije izvoza u strukturelnom pogledu. Naš program u budućnosti mora predvidjeti postepenu preorijentaciju izvoza, ukoliko ogromne potrebe za obnovu zemlje budu viopće dozvoljavale neki veći izvoz našeg drva. Prema do sada izloženom uspostavljanje ravnoteže između proizvodnje i sječe u vezi s podmirivanjem individualnih potreba našeg naroda iz šuma nije problem koji se ne bi dao riješiti dobro fundiranim, planskim radom. Rezultati toga nastojanja mogu se osjetiti već u razmjerno kratkom vremenskom razdoblju. Međutim, uspostavljanje narušene prirodne ravnoteže teži je i složeniji problem; to rješavanje iziskuje razmjerno dulji vremenski rok. »Oboljela zemlja« teško se i dugo liječi, s velikim trudom i troškovima. Naprijed smo vidjeli, da radi naših specifičnih prirodnih prilika proces narušavanja ove ravnoteže ide bržim tempom i da je skopčan s većom opasnošću nego u zemljama s povoljnijim uslovima. To narušavanje nije karakteristično samo za naše tipične kraške krajeve, gdje je ono posljedica vjekovnog destruktivnog rada; ono se, nažalost, javlja i u srcu naših najšumovitijih krajeva. U stručnoj literaturi iznošeni su slučajevi da su i naše najšumovitije planine u srcu Bosne izbražđene bujicama i vododerinama, a uslijed vađenja korijenja, tog posljednjeg ostatka šumske vegetacije, po vrletima Hercegovine i Dalmatinske Zagore ave t krš a napreduje brzim korakom i> r e m a Istoku. Poznato je nadalje da su šume mnogih naših krajeva, naročito po Bosni i južnim krajevima, išarane mnogim krčevinama, često i na relativnom šumskom zemljištu. Ove pojave pretstavljaju problem koji nas zastrašuje i svojim opsegom i svojini posljedicama. On se ne može rješavati samo u uskom okviru šumsko-privredne djelatnosti, nego uz kolaboraciju mnogih stručnjaka i svih zainteresovanih faktora, i to po dobro smišljenom planu u kojem svaki stručnjak izvodi svoj dio rada, a svi zajedno ostvaruju ogromno djelo, koje ima socijalmj-ekonomski cilj: podizanje narodnog blagostanja. To se tiče u prvom redu pitanja Krša , za koji imamo odlične i pozvane stručnjake specijaliste, pa nije potrebno upuštati se u detaljnije izvođenje ovog plana. Istaknut ćemo samo glavnu liniju. Postavljanjem cijelog problema na širu osnovicu pokazuje se jjotreba suradnje s narodnim vlastima na jednoj i stručnjaka raznih kategorija (agronoma, kulturnih tehničara, bujičara, kultivatora krša, socijalnih radnika iitd.) na drugoj strani. Isto tako i kod rješavanja pitanja paš e u visokim planinama, potiskivanja šuma odozdo po zemljoradniku, a odozgo po stočaru, te uređenja bujica tih krajeva itd., treba zahvatiti proble m u cjelin i onako kako se to već uspješno provodilo na drugim mjestima, gdje cijela akcija t. zv. restauracije planina dobiva jedin stven karakter rada, koji je koordiniran u pravcu podizanja blagostianja pila/n ins ko g sitanovni š(tv a. Nije prema tome dostatno pošumiti koju parcelu, vezati jednu vododerinu, uvesti specijalni režim za zaštitnu šumu, regulisati rijeku, urediti pašnjak i si., već te izolirane radove treba povezati u jeda n sistem , postavljen .. širu gospodarsku i socijalnu podlogu, a uz učešće zaintereso 89 |