DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Za uspjeh pčelarenja svakako je u prvom redu odlučna pčelinja paša. Tamo gdje je paša povoljna, ovisi uspjeh o vještini i znanju pčelara. Spomenuti prosjek od 10—15 kg možemo smatrati premalenim za naše prilike. Gdje je paša povoljnija, jasno je da će i kod nas prosjek biti viši. Za nas je od velike važnosti baš pitanje poboljšanja te paše, u koju svrhu treba da poznamo medonosno drveće i grmlje, pa će se odatle moći nazreti i eventualna mogućnost utjecaja šumareva rada na poboljšanje te paše. Zbog toga ćemo ukratko navesti domaće drveće i grmlje koje je od važnosti zbog pčelinje paše, a koje raste u unutrašnjim našim šumama. Dakako da u tom pogledu postoji velika razlika između pojedinih vrsta, jer ne samo da je med od raznih vrsta raznoličan po kvaliteti, već se pojedine vrste razlikuju i po tome što je količina izlučenog slatkog soka raznolična, što pčele posjećviju neke vrste samo radi soka, neke samo radi cvjetnog praška, a nekoje radi obojega, dok neke opet samo radi ljepljivog voska, lema ili smole, koju nazivamo propolisom. Sve su ove tvari vrlo važne kod produkcije meda i voska, pa o njihovoj količini ovisi uspjeh pčelinjeg rada. Spomenućemo još i to da medonosno drveće svake godine ne izlučuje jednako slatkog soka, te da je to izlučivanje ovisno u velike o ekološkim prilikama. I. Medonosno šumsko drveće a) Listače: Pagrem (Robinia pseudacaeia) pripada medu najmedonosnije naše šumsko drveće. Iako je stranog porijekla, ipak ga spominjemo, jer se kod nas već potpuno udomaćio i mnogo je rasprostranjen, a pretstoji nmi još veće rasproetranjenje radi znatne upotrebljivosti i lakog uzgoja. Cvate obilno u maju i svake godine. Lipa (Ti 1 i a-vrste). Kod nas rastu tri vrste lipa, i to: velelisna (.. grandifolia), malolisna (.. parvifolia) i srebrnolisna (.. argentea). Lipe cvatu u junu, i to sve tri jedna za drugom, čime mnogo uplivišu na produženje pčelinje paše. Ponegdje su kod nas zastupane lipe u većoj mjeri i u šumama. Tako ih ima nešto više u Fruškoj gori, pa u Bilo-gori. Inače se često uzgaju u drvoredima i parkovima, te na grobljima kao ukrasno drveće. Cvijet lipe daje odličan ljekovit čaj, pa je i stoga važno što veće proširenje tog drveta, gdje god se za to prilika ukaže. Bagrem i lipa kod nas čine glavnu pčelinju pašu, te o njima u mnogo krajeva ovisi uspjeh pčelarenja. Vrb e (S al i x-vrste). Pčele posjećuju cvjetove mnogih vrba, a naročito je u tom pogledu važna vrba iv a (Salix caprea). Ona se ubraja u najraniju pašu. Daje obilno praška za rana legla. Nizinski brijest (Ulmus campestris) i obični jasen (Fraxinus excelsior) važni su naročito za pašu u nizinama, ali pitanje njihove medonosnosti nije još dovoljno istraženo. Daju i medenu rosu. Javor i (Ace r-vrste) dolaze u glavnom u višim položajima i vrlo su dobra pčelinja paša. Daju često obilno medenu rosu. Trešnja (Prunus avium) i ostale divlje voćke. Među divljini voćkama trešnja s obzirom na pčelinju pašu zaiuzima prvo mjesto, pa je od velike koristi tamo gdje je obilnije zastupana. Brekinju (Sorbus torminalis), kao i ostale vrste iz roda Sorbus, rado posjećuju pčele. 101 |