DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 37 <-- 37 --> PDF |
vršiti poslije njegovi^ cvatnje, a ne prije ili u doba cvatnje, kako se to često događa. U ovome pogledu važni su nadalje grmovi: crn i tr n (Prunus spinosa), glogov i (Crataegus-vrste), drije n (Cornus mas), svi b (......« sanguinea), žut i k a (Berberis vulgaris), ruž a (Rosa canina), kupin e (Rubus-vrste), bazg e (Sambucus-vrste), klokočik a (Staphylea pmnaita), krkavin e (Rhamnus-vrste), kozokrvin e (Lonicera-vrste), kurika (Evonimus europaea), bršljan (Hedera helix), ribi zle (Ribes- vrste), p ave t in a (Clematis vitalba) itd. Mnogi su od spomenutih grmova često sa šumsko-uzgojnog gledišta nerado gledani u šumi. Međutim, odavle vidimo da su oni na drugoj strani od koristi. Imajući to u vidu nastojaćemo da im ostavimo u šumi po koji kutak, gdje neće biti od smetnje za redovno šumsko gospodarenje. Naravno da ovim nije obuhvaćeno sve medonosno bilje koje raste u našim šumama. Nije uzet osvrt na mnogobrojne zeljane biljke koje su u ovom pravcu također vrlo važne, a kojima šuma često upravo obiluje, kao na pr. na površinama većih sječina. Od drveća i grmlja navedene su vrste koje su kod nas u glavnom zastupane u šumama, no možemo ovdje još spomenuti i neke strane vrste koje su u parkovima prilično udomaćene. To su k a t a 1 p a (Catalpa bignonioides), s o f o r a (Sophora japonica), paulovnij a (Paulownia imperialis), japanska kalina (Liqustrum japonicum), p a j a š e n (Ailanthus glandulosa), kelreuterij a (Koelreoiteria paniculata) i dr.. Njihovo proširenje moglo bi se i sa strane šumara češće forsirati, bilo u parkovima ili drvoredima mjesta u kom službuju, ako im već ne bi mogli naći.mjesta na rubovima šuma ili šumskim čistinama. Prve tri vrste šu od vrijednosti osobito radi toga, jer cvatu u toku ljeta, kada druge pčelinje paše jedva ima. Kod nas sve te vršite dobro uspijevaju, pa ih se obzirom na to može uzgajati. Za parkove i drvorede one su naročito prikladne. Ima kod nas i drugih vrsta stranog i domaćeg drveća i grmlja, koje je od važnosti sa pčelarskog gledišta za pojedine krajeve, pa je poželjno da koji bolji poznavalac svrati i na njih pozornost. Sa šumsko-uzgojnog gledišta mnoge od spomenutih vrsta domaćeg drveća i grmlja često se ne cijene onako kako bi to u stvari trebalo. Tako je sa ivom, trepetljikom, divljim voćkama, brezom, johom, vrstama iz roda Sorbus i dr. Međutim, ako uvažimo njihovu vrijednost sa gledišta pčelarstva, nećemo ih prilikom čišćenja i prorjeda onako nemilosrdno uklanjati. Mnogo puta nije takav postupak posve opravdan ni sa strogo stručnog gledišta. Šta više, sa gledišta njege šuma i šumske ekonomije često bi bolje bilo da se to uklanjanje — čak i ive — vrši u više navrata, kroz duži niz godina, a u stanovitim prilikama, da se bar pojedini primjerci ostave i po koji decenij. Bez ikakvih štetnih posljedica moguće je zadržati pojedina stabla tih vrsta uz rubove šuma i na čistinama, kao i na površinama koje su slabo obraštene i gdje bi njihovo otstranjiVanje bilo štetno, jer bi se iz rijetkih skupina stvarale još rjeđe. Na starim kopištima obično se naseli iva i trepetljika, pa bi se one. mogle i na tim mjestima da dugo podržavaju. Neke od pomenutih vrsta imadu svoju važnost i sa gledišta prehrane divljači i ptica. Naročito to važi za divlje voćke i vrste iz roda Sorbus. Rubovi šume imaju u ovom pogledu svoje posebno značenje. Znamo da oni, napose tamo gdje šume graniče sa privatnim poljoprivrednim lOS |