DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 44 <-- 44 --> PDF |
mnogi privatni vrtovi j parlcovi), kod Senja {Jasenje, Batinovae Kosovo. Stražbeiiica, Jakina strana, Greben, Paškvanovac, Osorn,iak, Vlaška Draga, Borova Draga, Plede, Piškulja i Stinica). na Rabu (Kalifront, Dundo, Farkanj, Komrčar), na Krku (Šilo, Treskavae, Supljak, Batomanj, Kamina, Sv. Ivan-Strazice kao i mnogi privatni gajevi), kod Zrmanje (Orašina, Motika, Maritović), kod Sinja, Biograda n/M., Zadra, Šibenika, Knina, Trogira, Splita, Drniša, Makarske, Dubrovnika, te na otocima Braču i Korčuli. Ta je zaraza većim dijelom suzbijena. Pravovremeno je organizirano masovno sabiranje i spaljivanje zapredaka. c) Hrastov četnjak (Thaumetopoea processionea) napao je u jakoj mjeri u prolječu prošle godine hrastove i grabrove sastojine na području osječkog okruga u šumi Lipovac (hrastova sastojina), te u okolici Drniša (Promina, Miljonci i dr.). d) G u b a r (Limantria dispar) napao je u prolječu prošle godine kod Biograda n/M (šume Gorica i Turanj) hrastove sastojine. Prošle se godine g u b a r pojavio sporađički i na području Jastrebarskog (u prigorskim prorijeđenim hrastovim sastojinama). U hrastovim šumama bjelovarskog okruga bili su napadaji gubara osrednje jakosti. Gotovo u svim slavonskim šumama primijećeni su slabiji napadaji gubara. Prošlogodišnja pojava gubara u slavonskim hrastovim nizinskim šumama nije bila intenzivna; ona je bila malobrojna, ali vrlo rasprostranjena. TJ većini tih šuma nije se prošle jeseni i zime opažalo mnogo gubarevih legla. Ona su se u većini sastona nalazila tek na rijetkim stablima, ali gotovo svuda u dohvatljivoj visini. Učinjen je velik propust time što se ta legla nisu već prošle jeseni i zime svuda uništila. Radi toga broj je legla ove godine u nekim šumama znatno narastao, tako da slijedeće godine, ako proljeće ne bude prevlažno. možemo očekivati veliki napad gubarovih gusjenica u mnogim hrastovim nizinskim šumama. Da .se taj napad bar donekle ublaži, trebaće ove jeseni i zime — bar u sastojinama u kojima se gubarova legla nalaze na dohvatljivoj visini — preduzeti sistematsko i temeljito uništavanje tih legla premazivanjem drvnim katranom. Borba protiv gubara. a isto tako protiv zlatokraja i borovog četnjaka, vrlo je *^eška kada zaraza T)reuzme maha. Stoga se sva pažnja obrane mora koncentrirat i ". sam n o č e t a k 7, a r a z e. te uznastojati da se zaraza već u zametku uguši Tu će najbolje pomoći dobro organizirana stalna opažačka služba, bez koje je nemoguće zamisliti sistematsku i uspješnu borbu protiv štetnika. TJ tu svrhu trebaće osnovati opažačk e stanice , odakle će se stalno pratiti kretanje i razvoj Štetnika i organizirati njihovo pravovremeno uništavanje. 3. Skakavci (Saltatoria) Prošla blaga zima i proljeće — sa mnogo sunčanih i toplih dana i minimalnom količinom oborina — omogućila .je još jednu, inače rijetku pojavu štetočina na naše šume: pojavu skakavaca . Tokom mjeseca juna o. g. napale su u Bilogori, na po dručju virovitičke šumarije, u šumskom predjelu Gubaljevici i kod sela Lončarice, velike mase skakavca Podisma alpina mješovite sastojine graba, hrasta i bukve s nešto jasena i divljih voćaka. Napadnute sastojine stare su 20—50 godina. Skakavci su brstili lišće tih sastojina tokom čitavog juna i do polovice jula, kad ih je jaka kiša tako uništila da ih se već početkom kolovoza našlo vrlo malo, i to samo na rubovima sume. Pojedine vrste drveća nisu jednako stradale. Hrast uopće nije ili je vrlo slabo obršten. bukva nešto jače. grab dosta jako, a jasen najjače. Od divljih voćaka obrstili su skakavci divlju jabuku do gola. a ostale su vrste slabije napadnute. Napadaj je bio najjači na rubovima sastojina i u gornjoj polovici krcanje. Ovaj pregled štetnika koji ugrožavaju naše šume svakako nije potpun. Ima još mnogo takvih štetnika, ali se oni ne pojavljuju u masi, već stalno nanose štete time što bilo posve uništavaju pojedina stabla ili im smanjuju tehničku vrijednost. Stručnjaci na terenu trebali bi štetnicima obratiti što veću pažnju, pa i sami slati uredništvu Šumarskog lista bar kratke informativne članke ili bilješke o pojavi tih štetnika. Molimo drugove iz ostalih narodnih republika da objave u Šumarskom listu podatke o štetnicima koji ugrožavaju .šume. oštećuju pojedina stabla i nanose štete šumskom gospodarstvu Objavliivanje takovih podataka mnogo će doprinijeti upoznavanju opasnosti koje priiete našim šumama te tim hiti od koristi u pravcu poduzimanja mjera obrane i zaštite. DP. Z. Vajda no |