DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 45 <-- 45 --> PDF |
POKUŠAJ UNIŠTAVANJA GUBAREVIH LEGLA PREPARATOM »lALlNE« U šumi Dubravi, koja se nalazi .. području p. o. Šašinovec (oko 20 km istočno od Zagreba), izvršila je Uprava šuma zagrebačkog Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u proljeću 1946. pokus uništavanja gubarevih legla američkim preparatom »1 a 11 n e«. Preparat »I a 1 i n e« jest posve tekuća katranska emulzija.´Upotrebljen je rastopljen u vodi u omjeru 1 : 4 i 1 : 5. Močenje legla obavljeno je četkicom napravljenom za ovu svrhu iz kudjelje. Rezultat je bio vrlo povoljan. Sva su namočena legla ostala posve zatvorena. Poprimila su nešto smedastiju boju. Jajašca su također nešto potamnjela. Gusjenice se nisu ni u jednom slučaju izlegle. ^ U vezi sa spomenutim pokusom stekli smo slijedeća iskustva ; Rad oko namakanja legla traje kod upotrebe preparata »I a 1 i n e« nešto duže nego što je to kod upotrebe drvnog katrana razrijeđenog u petroleju, jer leglo u početku dosta sporo prima tekućinu, a treba ga dobro namočiti. U cilju uništavanja gubarevih legla čini nam se da je p r a k t i č n i j a upotreba drvno g katrana , jer se njime posao odvija mnogo brže, a rezultat je također vrlo dobar. Osim toga drvn i se katra n može uspješnije rabiti kod legla na višim čestima debla. Kod upotrebe »I a 1 i n e« morale bi se u takvom slučaju rabiti ljestve (lojtre), a to bi oteščavalo i poskupilo posao. Drvni m katrano m mogu se pomoću četke na. dužoj motki premazati i legla koja se nalaze na povišim čestima debla. Dr. .. Anić đ) ŠUM. POLITIKA SVJETSKA NESTAŠICA DRVA Francuski časopis L´ E c o n o m i e (Pariš) od 15 juna o. g. donio je slijedeći prikaz stanja drvne industrije u poslijeratnoj Evropi i svijetu: I pored konkurencije ostalog građevinskog materijala, drvo za gradnju i dalje pretstavlja osnovni materijal u građevinskoj industriji i rudnicima. Priličan broj velikih industrijskih zemalja izgubio je izvjestan dio svojih šuma. One su prema tome primorane da pristupe uvozu, da bi zadovoljile svoje potrebe. Tako je na pr. Englesk a u normalno vrijeme kupovala u inostranstvu slioro 10 miliona tona drva godišnje. SAD i najveći dio država Zapadne Evrope također su deficitne. Države koje su u stanju da snabdijevaju ostale države drvom nalaze se u sjevernim oblastima. To su države sa slabom gustinom stanovništva. Kanada , Rusij a i skandinavske zemlje igrale su prije rata vrlo važnu ulogu u snabdijevanju drvom. Devet najvažnijih izvozničkih država Evrope zaključile su prije rata evropsku konvenciju o izvozu drva, a ukupni izvoz drva dostigao je 1937 god. 4 mil. standarda. U toku neprijateljstava uvozničke su se zemlje našle pred izvanrednim teško čama pri pokušajima da, i pored ozbiljnih "ograničenja, pokriju svoje osnovne poti-ebe. Nedostatak tonaže naročito je došao do izražaja za drvo, kao robu koja je vrlo nepodesna za transport. Dok su SAD mogle da nastave normalnim snabdi,ievanjem iz Kanade, Vel. Britanij a u tome je nasuiJrot naišla na teškoće, koje su samo djelomično mogle biti savladane. Bila .ie otsječena od svojih uobičajenih snabdjevača (skandinavskih država i Rusije) uslijed blokade. Jedina država liojoj je mogla da se obrati, a da hi izdržala izvjestan stepen snabdijevanja, bila je Kanada . Tako je 1944 god. 4/5 uvoza mekog drva dolazilo iz dominiona, dok je prije rata 3/4 bilo dobavljeno iz Finske, Rusije, Švedske i baltičkih država. Godina 1942 bila je najkritičnija u pogledu snabdijevanja Vel. Britanije, Evo kako izgleda uvoz drva u Velik u Brita nij u u toku te godine u odnosu na prosjek iz predratnih godina: Prosjek iz god. God. 1935—1938 1942 Tvrđo drvo 1,126.000 t 300.000 t Meko drvo 5,848.000 t 841.000 t Drvo za rudnike ... . 2,688.000 t 31.000 t Ukupno ... . 9,662.000 t 1,172.000 t Godine 1943 i 1944 bile su okarakterisane lakim porastom uvoza, koji je došao u isto vrijeme sa smanjenjem gubitka tonaže uslijed podmorničkog rata. U svakom slu ni |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 46 <-- 46 --> PDF |
čaju trefealo se obratiti vlastitoj proizvodnji u 7—8 puta većoj mjeri nego prije rata. Slijedeće cifre pokazuju proizvodnju drva u V e 1. Britanij i u 1930, kao i u 1943, koja je bila godina maksimalne proizvodnje a toku rata: CJod. 1930 Uod. 1943 Tvrdo drvo . 150.000 t 1,251.000 t Meko drvo 180.000 t 805.000 t Drvo za rudnike ... . 120.000 t 1,765.000 t Ukupno ... . 450.000 t 3,821.000 t Na taj način i pored uništenja svojih šuma Vel. Britanija u kritičnim je godinama rata imala na raspoloženju samo polovinu količine koju je upotrebljavala prije rata. Slučaj je Vel. Britanije doduše ekstremni slučaj, ali i druge države koje su obično uvozile, kao Danska, Belgija, Holanđija i mnoge druge .sredozemne države, našle su se jedva u boljem položaju. Svršetkom neprijateljstava nije prestala nestašica drva. Nedostatak tonaže postepeno se smanjuje, ali raspoložive količine iz tradicionalnih izvozničkih zenjalja znatno su smanjene. Eksploatacija šuma u cijeloj Evropi sukobljava se ^ teškoćama koje će samo vremenom moći biti savladane. Izvjesne države s viškovima imaju da tim viškovima zadovoljavaju svoje potrebe obnove. To je na pr. slučaj Rusije. Nedostatak željezničkog voznog parka i kamiona također pretstavlja ozbiljnu zapreku. Najzad, ni jedna država Sjeverne Evrope ne pokriva svoje potrebe uglja, te su zbog toga one prinuđene da koriste svoje rezerve drva. Konvencija koja je ujedinjavala evropske izvozničke zemlje drvom bila je prije rata poništena. Međutim, pred nekoliko nedjelja višak kojim te države raspolažu u toku 1946 procjenjivao se samo na 1 mil. standarda nasuprot 4 mil. standarda u 1937. Ta je procjena izvršena po odbijanju isporuka koje Finska vrši Sovjetskom Savezu na ime reparacija. Finska , najveća izvoznička zemlja drvom u cijelom svijetu prije rata, raspo lagala je 1937 god. kvotom od 1.010 000 standarda prema godišnjoj proizvodnji od 1.200 000 standarda. Proizvodnja je sada spala na 500.000 standarda. Uzimajući u obzir isporuke koje je trebalo izvršiti Sovjetskom Savezu, kao i potrebe obnove, koje su vrlo velike u toj razorenoj zemlji, primjećuje se da vrlo malo pretiče za izvoz. Sporazum koji je potpisan 5 maja o. g. između Rusije i Finske i koji oslobađa Finsku od izvršivanja predviđenih isporuka stvara u tom pogledu povoljnije perspektive. ^SSR, kojeg je kontigent prije dosizao 450.000 standarda, neće uopće moći da Izvozi uslijed svojih vlastitih potreba. Količine koje bi mogle izvoziti ostale malo države pripadnice izvozničkih konvencija, kao Poljska, Rumunjska, Austrija, Jugoslavija i Cehoslovačka , sasvim su neznatne. Kanada , koja je prije rata davala 16"/» od svjetskog izvoza, tj. 888.000 standarda, neće moći da doprinosi u većoj mjeri pokriću potreba Vel. Britanije i Zapadne Evrope, jer je njeno drvo vrlo skupo, djelomično zbog viv^okih transportnih troškova. U ovim okolnostima posebnu pažnju zavrijeđuje Švedska . Ona je pozvana da ostane i u 1946 god., kao što je bila prošle godine, glavni svjetski izvoznik, dok je prije rata dolazila na četvrto mjesto sa 128.000 standarda, i to poslije Rusije, Finske 1 Kanade. Švedsk a je isporučila u 1945 oko 650.000 standarda, i to uglavnom Vel. Britaniji, Danskoj i Holanđiji. Domaća potrošnja procijenjena je na 540.000 standarda. Ukupna prodata količina dostigla je dakle 1,300.000 standarda, što u mnogom prelazi proizvodnju pilana, koja se cijeni na 900.000 standarda. To znači da je trebalo koristiti rezerve, koje su spale od 850.000 na 350.000 standarda, dok je normalni nivo iznosio 600.000 standarda. Postoji nada da će se proizvodnja povećati u odnosu na prošlu godinu, ali brzo smanjenje rezervi primorava Švedsk u na veću obazrivost u njenoj izvoznoj politici. Velika je nestašica uglja čak primorala Švedsku vladu da organizira kontrolu tržišta drvom. Javne .su vlasti odlučile da izvoz u toku ove godine ograniče na 400.000 standarda. Razne su mušterije Švedsk e još uvijek u neizvjesnosti, jer ne znaju kolika će biti njihova kvota. Britanska je vlada sada poslala delegaciju u Švedsk u sa zadatkom da pregovara o tome pitanju. Izgleda da će se najbolje utjecati na iznos količine drva koji Švedsk a može da izvozi, ako se olakša uvoz goriva u tu državu. Treba potsjetiti povodom toga da je Švedsk a zaključila s Poljskom ugovor, kojeg ostvarenje međutim nije zadovoljavajuće, kao i da je postavila Saveznicima zahtjev :{a dodjelu rurskog ugljena. 112 ´ |