DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 51     <-- 51 -->        PDF

IZ STRUČNE KNJIŽEVNOSTI


REORGANIZACIJA NAŠE ŠUMSKE PRIVREDE


U članku »Keoi-gauizacija naie šumske i)rivre(les koji je objavljon u .Narod noj
državi« — orgauu Savezne kontrolne k o m i s i j e — u br. 1 za juli
1946 pisac, Vilko V i n t e r h a 1 t e r, iznosi svoja opažanja kao i rezultate rada Savezne
i republikanskih kontrolnih komisija iz područja naše šumsk e privrede .


Pisac prikazuje, ukratko, stanje šuma i drvne industrije prije rata i iznosi štete
koje je nanio okupator našem šumarstvu i drvnoj industriji.


Prije rata bila su u Jugoslaviji 443 industrijska poduzeća sa oko 900 srednjih i
velikih i oko 2.000 malih pilana. Godišnji prosječni izvoz drvnog materijala iznosio je
oko 15—20°/o od vrijednosti cjelokupnog izvoza. Gospodaren.ie u šumama i rad u drvnoj
industriji bili su posve anarhični i polukolonijalni, odakle su rezultirale velike štete
za općenarodnu privredu. Rezultati takvog rada poznati su nam iz raznih al´era.


Za vrijeme fašističke okupacije naše zemlje stradale su i opet naše šume i drvna
industrija. Divljim sječama okupatora i domaćih izdajica smanjeni su osnovni kapitali
drvnih masa u pojedinim predjelima za kojih ../. od predratnog stanja. Drvna industrija
stradala je u velikoj mjeri prilikom ratnih operacija, pri čemu je uništeno oko
60"/« svih malili i oko 40"/» svih srednjih i velikih pilana. Uništen je i znatan dio investicija,
kao što su: pruge, ceste, mostovi, vozni parkovi i dr.


Pred naše narodne vlasti postavljen je neposredno nakon o^lol)odenja problem
obnove šumarstva i drvne industrije. Velikim elanom, velikom užurbanošću, bez prethodnih
precizno izrađenih planova, bacio se naš narod hitno na obnovu. Podignute
su pilane, mnoga su poduzeća stavljena u pogon, sve je pokrenuto u cilju obnove, ali
uglavnom bez plana i bez builžeta.


Sve nepravilnosti i poteškoće, u koje se kroz to zašlo, trebalo je čim prije ukloniti
i ispraviti. U julu 1945 god. dožlo je do i)rve reorganizacije šumarstva i drvne
industrije. Sporazumnim rješenjem saveznih ministarstava izvršena je prva razdioba
kompetencija, koja je od prilike izgledala ovako:


Ministarstvo j;) o 1 j o p r i v r ed e i š u . a r s t v a dobilo je u svoju kompetenciju:


1. Čuvanje i kontrolu šuma; 2. Amelioracije; .. Određivanje i doznačivanje, godišnjih
sječa.; 4. Sav rad u šumskim manipulacijama; 5. Ppšumljivanje i podizanje
šuma; 6. Primarnu preradbu drvnih produkata (pilane); 7. Prodaju izrađenih drvnih
gortimenata.
Ministarstvo i ii d u s t r 1 je i r u d a r s t v a dobilo je u svoju kompetenciju:


1. Rukovodstvo nad svim onim poduzećima koja proizvode finalne produkte; 2.
Rukovodstvo nad tvornicama furnira, šper-ploča, celuloze, tanina, šibica itd.
Ovakva razdioba kompetencija pokazala se u prvi čas dobra i korisna, ali s vre


menom i u toku razvoja i obnavljanja poduzeća drvne industrije pokazala se ona ne


efikasna i neelastična, jer je previše opteretila aparat Ministarstva poljoprivrede i šu


marstva, koji sa postojećim kadrovima svojih stručnjaka iiije mogao riješiti sve po


stojeće probleme,


U pojedinim republikama nisu u cijelosti i)rini:jenjene postojeće sheme o razgra


ničenju kompetencija i reorganizacije, nego su se izvadale bifurkacije prema lokalnim


potrebama i postojećim prilikama. Tako je na pr. u NKH preuzelo cjelokupnu pri


marnu izradbu drvnih sortimenata (pilanj) Ministarstvo industrije i rudarstva, dok


je izradba šumskih sortimenata (manipulacije u šumama) ostala pod kompetencijom


Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a i to nije striktno provađano.


U toj prvoj fazi razgraničavanja koanpetenoi.ia došlo je do smetnja u radu, od


čega je trpjela naša Općenarodna privreda. Cijene drva i drvnih proizvoda bile su vrlo


visoke i nejednake. Proizvodni troškovi nisu se izjednačili itd! ´


_ Sve u svemu, postojeće fornie nisu .se pokazale u: praksiiJovoljno efikasne i


elast ične, a drvnoj industriji nisu dale potrebni zamah i vitalnost. Osjećala se stoga


potreba ponovne i temeljite revizije, pa je ta i izvršena.´


U vezi s time. Savezna ;i republikanske kontrolne komisije,´ u suglasnosti sa za
intei´esirauim ministarstvima poijoin-ivredo i šumarstva na jednoj i industrije´ i riiđar.
štva na drugoj strani, donijele su slijedeće zaključke: .


.7.