DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 21 <-- 21 --> PDF |
njege ići za tim da se stvore mješovite sastojine gdje je to god moguće. i ako se u stručnoj javnosti, te na šumarskim fakultetima propagira stvaranje mješovitih sastojina uopće, ipak uza sve to stalno nastaju čisti hrastici, čemu je obično razlog u ,tome, što se takove čiste sastojine najlakše osnivaju. Poslije čiste sječe sječina se jednostavno zasije žirom ili se, kako je već spomenuto, prepusti na nekoliko godina poljoprivredi na iskorištavanje, koja se obvezuje da sama zadnje godine iskorištavanja zasije žir i time obavi besplatno pošuml javan je. Takovo pošumljavanje ,samo izgleda besplatno,´ dok je u stvari i previše plaćeno, jer poljoprivreda odnese ono najvrednije i ostavi nam osiromašeno tlo. Svakako bi trebalo iskorištavanje šumskog tlo po poljoprivredi izbjegavati, a ako postoje negdje razlozi zbog kojih je takovo iskorištavanje neiizbježivo, u nikom slučaju se pošumljavanje ne bi smjelo smatrati završenim nakon sjetve žira, već bi trebalo iza toga i te kako nastaviti sadnju ostalih vrsti biljki, koje na odnosnom staništu mogu doći u obzir. Nije dosta da se dodaje samo grab u svrhu stvaranja podstojne etaže, već treba za .vremena primješati i druge vrste, kao jasen, lipu, negdje čak bagrem, bukvu, klen, pa johu, kanadsku topolu, vrbu i t. d., koje vrste treba da ulaze i ,u .dominantni dio sastojine, u svrhu lazmicanja krošanja hrasta. I grabu treba dati mjesta medu dominantnim stablima, a ne samo da ga uvijek .potiskujemo u podstojnu sastojinu. Kod njega mladih i srednjodobnih sastojina, tamo gdje hrast čini gornju etažu, proredni materijal treba prvenstveno tražiti u hrastu, dok ostalo ,štc više štediti. da ne zapadnemo u grešku stvaranja čistih hrastika. Na taj način vodeći hrastove iz dominantnog dijela, pomažemo preostalim hiastovima da razviju svoju krošnju, čime ćemo ih svakako učiniti otpornijima proti neprijatelju, a ujedno ćemo i ostale vrste unaprijediti, što će doprinijeti otpornosti cijele sastojine. Prorede su u opće najbolja prilika da povedemo brigu o osiguranju mješovitih sastojina i što povoljnije njihove strukture, U mladim čistim hrasticima dobro bi bilo, gdje god je to moguće provesti, naknadno unijeti potsaditi, grab, a plješine nikad ne popunjavati hrastom već uvijek makar kojom drugom vrstom, koju smatramo da može uspjevati na odnosnom staništu, U sastojinama gdje je sušenje stvorilo veće praznine redovito se javlja pomladak raznih vrsta. Te praznine se obično dobro prirodno pošumljuju jasenom, grabom i ostalim, u koliko ima od tih vrsta u blizini bar pojedinih stabala koja rode sjemenom. Svakako možemo ovu pojavu smatrati kao put prirode u smjeru popravljanja lošeg, neprirodnog stanja. koje je ranije postojalo. Mjesto jednolične sastojine, kako u pogledu vrste tako i u pogledu starosti, dobivamo ovdje nove sastojine koje će se znatno razlikovati od dosadan jih. Priroda zapravo narušava onu štetnu monotoniju u strukturi naših sastojina i stvara novo stanje, koje će svakako bolje odgovarati u svrhu uspješne borbe proti dalnjih kalamiteta. Nuzgredno ćemo napomenuti da će do takove povoljnije strukture doći samo onda, ako se zabranom paše na odnosnim površinama osigura nesmetan razvitak nove sastojine. U koliko na nekoj ovakovoj površini ne bi bilo prirodnog mladika valjalo bi, u već opisanom smislu, izvršiti umjetno pošumljavanje. Lako je razumjeti, da se iz neprirodnih šuma teško stvaraju prirodne, jer u tu svrhu treba mnogo vremena, rad ne jedne, nego više stručnih genc 139 |