DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 59     <-- 59 -->        PDF

4. Sibirski šumarsko-tehnički institut u Krasnojarsku sa 5 fakulteta i to: I. za
mehanizaciju prerade drveta, II. za mehaničku preradu drveta, III. šumarsko-tehnički,
IV. za transport drva vodom i V. šumarsko-kemijski. Vrijeme studija 5 godina.
Biblioteka cea 35.0(.) svezaka.
5. Uralski šumarsko-tehnički institut u Sverdlovsku. Ovaj je institut nastao iz
šumarskcg fakulteta politehničkog instituta u L´ralsku. Imadc 3 fakulteta: I. za
opskrbu drvom, eksploataciju šuma i transport drva kopnom, II. za mehaničku preradu
drveta i mehanizaciju, III. za šumarsku kemiju. Vrijeme studija 4 godine ´i 8
mjeseci. Biblioteka broji cea 50.0(XJ svezaka.
6. Kijevski šumarsiko-tehnički institut sa 3 fakulteta: 1. za šumarsko gos"pcdarstvo,
II. za eksploataciju i transport drva po kopnu i III. za mehanički! preradu drveta.
Pokusno dobro 90(.) ha. Biblioteka broji cea 55.(X)0 svezaka.
7. Voronješki institut šumarskog gospodarstva u Voronježu. Institut je nastao
iz odjela poljoprivrednog instituta u Voronježu. Institut iraade dva fakulteta i to:
I. za šumarska gospodarstva i II. za melioraciju šuma. Vrijeme studijia 3 godine 1 3
mjeseca. Pokusno dobro 13.000 ha.
8. Šumarsko-tehnički institut u Brjansku. Vrijeme studija 3—4>2 godine. Biblioteka
broji cea 40.000 svezaka. Danas (1940.) taj institut odgaja inženjere za šumsko
gospodarstvo i inženjere za šumsku industriju.
9. Šumarsko-tehnički institut u Tiflisu sa 4 fakulteta i to: (. za eksploataciju
i transport drva (s dva odjela), II. gospodarsko-eikcnomski (dva odjela), III. šumarskokemijski
i IV. za mehanizaciju prerade. Vrijeme studija 4.—5 godina.
10. Bjeloruski šumarsko-tehnički institut u Gomelu sa 3 fakulteta.
11. Šumarski institut u Vladivcstoku podređen Narkomles-u.
12. Šumarski fakultet u gradu Gandža.
13. Šumarski institut u gradu ,Ioškar-01a, sa 2 fakulteta i to: 1. šumsko-gospodarski,
II. za eksploataciju šuma i transport drva. Vrijeme studija 4 godine i 8
mjeseci. Biblioteka broji cea 57.(..1 svezaka.
14.
.Šumarski institut u gradu Penza, podređen Narkomles-u.
;. H-t.
INDUSTRIJA SUHE DESTILACIJE DRVETA U USA ZA


VRIJEME RATA


U prvoj četvrti ovog stoljeća prerađeno je u USA godišnje suhom destilacijom
4,5 mil. prm drveta. Nakon toga vremena u toj grani privrede osjeća se znatna tendencija
opadanja i to zbog konkurencije industrije sintetske octene kiseline i sintetskog
metanola. Količina drveta, koja se godišnje prerađivala suhom destilacijom,
smanjivala se iz godine u godinu, te se u godinama svjetske gospodarske krize smanjila
na 1.5 mil. pm drveta godišnje. Kasnijih se godina uslijed ekonomske konjunkture
industrija suhe destilacije počela ponovo razvijati, ali nije nikada dostigla
.svoju prvotnu visinu. U godini 1937. bilo je prerađeno suhom destilacijom oko 2,1
mil. pm drveta, a 1941. 1,7´—3,0 mil. pm. Danas ta grana kemijske industrije drveta
ponovo opada i 1944. godine se vjerojatno preradilo suhom destilacijom 1,0—1,2
mil. pm drveta.


Najvažniji proizvodi suhe destilacije su drvni ugljen, drvna žesta (metanol),
octena kiselina, aceton i drvni katran. Ovdje ćemo prikazati proizvodnju octene
kiseline i metanola.


Proizvodnjom, octene kiseline danas se u USA bavi oko 100 poduzeća. Ona
imade široko područje upotrebe. Octena kiselina u trgovini USA dolazi kao 26´´/o-tna,
30«/o-tna, .36"/o-tna, 56V(>-tna, 60»/o-tna, 70»/o-tna i 8()«/n-tna tehnička octena kiselina;
zatim kao čista octena kiselina 80"/o-tna i 99,5"/o-tna acidum aceticum glaciale.


Proizvodnja octene kiseline u USA prikazana je u tablici:


177




ŠUMARSKI LIST 10-11/1946 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Vrst produkcije 1919. 1929. 1941. 1942. 1943.


Ukupna produkcija octene
kiseline
tonaža 43626 .51819 126491 1427.S3 1.54781
«/n od 1941. fi. .34,3 41,0 100,0 113,3 122,2
-Sintetska octena kiselina
tonaža ..) 15,438 102229 119999 133092
»/« od 1941. g. — 1.1,0 100 117,6 1.30,4
Octena kiselina dobivena suhom
destilacijom drvcta
tonaža 43626 .36471 24262 22754 21689
Vo od 1941. g. 180,0 160,0 100,0 93,3 89,3
"/(1 od ukupne produkcije 100,0 68,6 19,2 15,9 14,0


.Metanol u USA dolazi u trgovini kao 95"/o-tni, čisti sintetski, prirodni, čisti od
acetona, apsolutni, 99,.5"/«-tni itd. Područje upotrebe metanola vrlo je široko.


PROIZVODNJA MliTANOLA PRIKAZANA JE U TABLICI:


Ukupna produkcija 1919. 1929. 1937. 1941. 1942. 1943.


u 1000 1 22912 31856 229624 229624 253694 265946
"/0 od 1941. 10,0 13,8 49,2 100,0 , 11,3 111,6
Sintetski metanol
u 1000 1 — 23665 98623 211.381 235972 2512.56
»/. od 1941. 0,0 11,2 46,7 100,0 111,8 119,1
Menanol dobiveni
suhom dest. drveta
u 1000 1 22912 8198 14626 18243 17722 14690
»/(. od 1941. 126,6 45,0 80,2 100,0 97,1 80,7
"/o od ukupne
proizvodnje 100,0 25,7 12,9 7,9 7,0 5,5


Iz priloženih tablica vidljivo je, da je produkcija glavnih produkata suhe destilacije
drveta octene kiseline i metanola stalno u opadanju. — Tako je produkcija
octene kiseline dobivena suhom destilacijom drveta u 1943. g. za 1-/.. puta manja
od one u 1929. godini.


Ukupna produkcija octene kiseline i metanola nalazi se naprotiv u stalnom
porastu. Tako se je produkcija octene kiseline od 1929.—1943. povećala za 3 puta,
a metanola za 7 puta.


(»Ljesnuje promišljenosi«, 5—6, 1945.).


178