DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Prof.P. J. VASILJEV,SSSR. ´


ŠUMSKA BOGATSTVA SOVJETSKOG SAVEZA I NJIHOVO
ISKORIŠTAVANJE


(Preveo Dr. V. Tregubov)


Nekoliko brojaka o šumskom fondu SSSR


Ogromna prostranstva šuma Sovjetskog Saveza mogu se jedino usporediti
sa beskrajnim prostorima polja i stepa toga Saveza.


Ukupna površina šuma SSSiK iznaša po zadnjim podacima oko 1,100
milijuna hektara ili od prilike 40Vo cjelokupnog teritorija države. Više od
700 milijuna ha ove površine nalazi se pod šumom, t, j , obraslo je šumom,
dok u ostale površine spadaju nepošumljene sječine, progale, paljevine i
razne goleti, kao i neplodna zemljišta (bare, jarci i t, d,). Šumovitost, koja
se obično određuje u odnosu prema površini pokrivenoj šumom i teritorija
cjelokupne zemlje, za našu zemlju iznaša prosječno 30Vo, što je samo po
sebi bezznačajno, jer je raspored šumovitih površina vrlo različit.


Šumsku površinu cijele zemaljske kugle treba računati sa cea 3 milijarde
hektara. Prema tome, odnos naših šuma prema cjelokupnoj površini
šuma na zemlji iznosi nešto više od jedne trećine svih šumskih rezerva
cijeloga svijeta. Sovjetski Savez je šumom najbogatija zemlja na svijetu.
Po šumovitosti. Sovjetski Savez zauzima četvrto mjesto poslije Finske,
Švedske i Japana,


Po šumskoj površini na jednog stanovnika dolazi SSSR na treće mjesto
poslije Kanade i Finske,


Drvna masa u šumama Sovjetskog Saveza iznaša približno oko 40—45
milijardi kubika. Pod normalnim uslovima, svaki ha šume daje godišnji
prirast od 1 do 4 m^, što prosječno iznaša 1,1 m^ na hektar, za površinu
pokrivenu šumom. Iz ovoga slijedi; kod jednoličnog iskorištavanja svib
šuma SSSR, mi bi mogli samo na račun tog prirasta godišnje dobivati
700—800 milijuna kubika drvne mase. Faktična količina iskorištene drvne
mase, uključivši u to i mjesna iskorištavanja, nikad nisu premašila 350—400
milijuna m^.


U šumama SSSR, SOVo od svih šuma, su šume četinjača, a to je SćVo
svih četinjastih šuma umjerenog pojasa zemaljske kugle. Najrasprostranjenija
vrsta drva je ariš, vrsta, koja još nije dosta iskorištena u našem
narodnom gospodarstvu, obzirom na prednosti ove vrste, koja pokriva
249 milijuna hektara površine. Bor pokriva 88 milijuna hektara, smreka
66 ha, jela 13 milijuna ha, limba (pinus cembra) 29 milijuna ha površine
šuma.


Kad se polazi od sjevera prema jugu čamove šume zamjenjuju se sa
šumama lišćara — brezom, hrastom, jasikom, lipom, javorom, johom, jasenom,
ivom i t. d., a dalje na jugu rastu topola, bukva, saksaul, eukaliptusi,
tisa, orah i t, d. Površine pokrivene lišćarima u uspoređenju sa površinom
pokrivenom čamovinom, razmjerno su neznatne. Tako na pr, površina
hrastovih sastojina iznaša svega 4,6 milijuna ha, a ipak je ta površina
jednaka skoro cjelokupnoj površini šuma Čehoslovačke, u njezinim predratnim
granicama, a samo je neznatno manja površini šuma Italije, Bukva
pokriva 1,7 milijuna ha, ali i ova površina jednaka je cjelokupnoj površini
šuma Danske i Belgije zajedno,


198