DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Prof.P. J. VASILJEV,SSSR. ´ ŠUMSKA BOGATSTVA SOVJETSKOG SAVEZA I NJIHOVO ISKORIŠTAVANJE (Preveo Dr. V. Tregubov) Nekoliko brojaka o šumskom fondu SSSR Ogromna prostranstva šuma Sovjetskog Saveza mogu se jedino usporediti sa beskrajnim prostorima polja i stepa toga Saveza. Ukupna površina šuma SSSiK iznaša po zadnjim podacima oko 1,100 milijuna hektara ili od prilike 40Vo cjelokupnog teritorija države. Više od 700 milijuna ha ove površine nalazi se pod šumom, t, j , obraslo je šumom, dok u ostale površine spadaju nepošumljene sječine, progale, paljevine i razne goleti, kao i neplodna zemljišta (bare, jarci i t, d,). Šumovitost, koja se obično određuje u odnosu prema površini pokrivenoj šumom i teritorija cjelokupne zemlje, za našu zemlju iznaša prosječno 30Vo, što je samo po sebi bezznačajno, jer je raspored šumovitih površina vrlo različit. Šumsku površinu cijele zemaljske kugle treba računati sa cea 3 milijarde hektara. Prema tome, odnos naših šuma prema cjelokupnoj površini šuma na zemlji iznosi nešto više od jedne trećine svih šumskih rezerva cijeloga svijeta. Sovjetski Savez je šumom najbogatija zemlja na svijetu. Po šumovitosti. Sovjetski Savez zauzima četvrto mjesto poslije Finske, Švedske i Japana, Po šumskoj površini na jednog stanovnika dolazi SSSR na treće mjesto poslije Kanade i Finske, Drvna masa u šumama Sovjetskog Saveza iznaša približno oko 40—45 milijardi kubika. Pod normalnim uslovima, svaki ha šume daje godišnji prirast od 1 do 4 m^, što prosječno iznaša 1,1 m^ na hektar, za površinu pokrivenu šumom. Iz ovoga slijedi; kod jednoličnog iskorištavanja svib šuma SSSR, mi bi mogli samo na račun tog prirasta godišnje dobivati 700—800 milijuna kubika drvne mase. Faktična količina iskorištene drvne mase, uključivši u to i mjesna iskorištavanja, nikad nisu premašila 350—400 milijuna m^. U šumama SSSR, SOVo od svih šuma, su šume četinjača, a to je SćVo svih četinjastih šuma umjerenog pojasa zemaljske kugle. Najrasprostranjenija vrsta drva je ariš, vrsta, koja još nije dosta iskorištena u našem narodnom gospodarstvu, obzirom na prednosti ove vrste, koja pokriva 249 milijuna hektara površine. Bor pokriva 88 milijuna hektara, smreka 66 ha, jela 13 milijuna ha, limba (pinus cembra) 29 milijuna ha površine šuma. Kad se polazi od sjevera prema jugu čamove šume zamjenjuju se sa šumama lišćara — brezom, hrastom, jasikom, lipom, javorom, johom, jasenom, ivom i t. d., a dalje na jugu rastu topola, bukva, saksaul, eukaliptusi, tisa, orah i t, d. Površine pokrivene lišćarima u uspoređenju sa površinom pokrivenom čamovinom, razmjerno su neznatne. Tako na pr, površina hrastovih sastojina iznaša svega 4,6 milijuna ha, a ipak je ta površina jednaka skoro cjelokupnoj površini šuma Čehoslovačke, u njezinim predratnim granicama, a samo je neznatno manja površini šuma Italije, Bukva pokriva 1,7 milijuna ha, ali i ova površina jednaka je cjelokupnoj površini šuma Danske i Belgije zajedno, 198 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Iz prc^losti šumskog gospodarstva SSSR Najveći dio ruskih šuma, još u davnim vremenima, nalazio se u sjevernim, sjeveroistočnim i istočnim rajonima zemlje. Tokom tisuća godina rasle su ove šume u beskonačnim zelenim masivima, ogromne po svojim bogatstvima, nepristupačne zbog svojih daljina. Obavljene sivim maglama i pokrivene vlažnom mahovinom, tajanstvene i veličanstvene, one su gdjegd´e bile ispresječene paljevinama i obrađenom zemljom. Vjerojatno se u ovim šumama rodila poznata ruska poslovica: »Ima sedam vrsta do nebesa, — a sve šumom«. Uporedo s razvitkom zemlje, ruske šume, nekada čovjeku nepokorne, postale su, kao i sama zemlja, jednim od glavnih izvora materijalnih kultura i jednim od najvažnijih faktora utvrđenja i snage ruske države. Šumski proizvodi upotrebljavali su se, ne samo, za izgradnju nastamba i raznu domaću upotrebu, nego se je iz njih gradila ruska flota i podizale su se tvrđave i gradovi. Po svjedočanstvu historičara, prva šumsko-industrijska poduzeća u Petrogradu bila su (na vodeni pogon), osnovana za vrijeme Petra I. po Menjšikovu, a nalazila su se na mjestu sadašnje zgrade Akademije Nauka na Vasiljevskom otoku. Drvom grijao se sav ruski narod za vrijeme dugih hladnih zima, drvo je bilo jedno od glavnih predmeta prekomorske ruske trgovine. Ista šuma, bila je i izvor različite hrane za čovjeka. Duhovna kultura ruskog naroda vezana je za šumu, što se osobito očituje u ruskim bajkama, u starim pjesmama i poslovicama. Obilnost šuma u našoj zemlji, tokom vjekova podržavalo je uvjerenje, da ovaj besplatni izvor prirode ne traži, da se čovjek o njemu brine. Međutim, sječa šuma u gusto naseljenim rajonima, radi pretvaranja šumskog zemljišta u poljoprivredno, kao i zbog sječe drva potrebnog za građevnu industriju i gradove, već je davno postavila ruske državnike pred činjenicu, da se moraju odreći tog nepravilnog gledanja i pristupiti racionalnijem šumskom gospodarstvu, ukoliko je to bilo uopće moguće, u prijašnjim društvenim prilikama. Prva riječ u tom smislu, kao i u većini drugih grana ruskog nacionalnog gospodarstva, pripada Petru I. Godine 1722 Petar I. poklanja poznatom industrijalcu Demidovu neka uralska poduzeća, te daje specijalne instrukcije (uputstva), prema kojima sve šume tih poduzeća imadu biti podijeljene u sjekorede sa određenom površinom, potrebnom za poduzeće, odredivši 25 do 30 takovih p)ovršina, koje bi se imale godišnje posjeći, pridržavajući se određenog reda, na taj način se u šumskom gospodarstvu uvađala određena ophodnja. Prema istoj instrukciji, sječine se moraju pošumiti. Kasnijih godina, Petar I., koji je podupirao gradnju brodova i gradova, izdao je »ukaz«, kojim se zabranjivala sječa izvjesnih vrsta drva na određenom otstojanju od rijeka. Istim ukazom zabranjeno je bilo korištenje drva sposobnog za gradnju brodova, za drugu svrhu, kao i upotrebljavanje trupaca većih dimenzija za sitne proizvode. Ovim je ukazima bio postavljen temelj uređenju ruskih šuma i pravilnoj njihovoj eksploataciji. Međutim, ove mjere, kao i mnoge druge, poduzete od strane Petra I. (na pr. upotreba pila umjesto sjekira) obzirom na postojeće uslove tog vremena, nisu mogle postići uspjeh. Šmnarstvp se razvijalo u Rusiji pod uslovima dubokih suprotnosti između vlastelinskog šumoposjednika i kapitalističkog iskorištavanja šuma. J99 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 18 <-- 18 --> PDF |
V. I, Lenjin je rekao: »Gospodarski razvitak Rusije patio je u isto vrijente i od kapitalizma i od pomanjkanja kapitalizma«. Vlastela i kapitalisti nisu se ni malo brinuli za poboljšanje šumskog gospodarstva i razvitak šumske industrije. Šuma je bila za njih prije svega izvor prihoda i predmet špekulacije, U to vrijeme u kancelarijama ministarstva državnih dobara u Petrogradu, a kasnije u šumskom departmanu, viši činovnici nisu se žurili; te su se zanimali — kako im se to činilo — usavršavanjem instrukcija Petra I., dok su u Ukrajini i Povolžju, u Orlovskim i Tulskim šumama, šumski poduzetnici nemilosrdno sjekli šumu ža šumom,; koje su uz bescjenje kupovali od siromašne vlastele i na njima zarađivali milijune. Sama carska vlada pogodovala je tom haračenju ruskih šuma, jer zbog slabog razvitka domaće industrije, šuma je bila glavni izvor valutnog prihoda od eksperta. Sovjetska vlast je dobila u nasljedstvo od carskog režima, u nizu južnih i centralnih gubernija europskog dijela države, tako iscrpljene šume, da je razvitak našeg šumskog gospodarstva i šumske industrije poslije Velike Oktobarske Socijalističke Revolucije, već od početka, morao biti određen u dva osnovna pravca: šume sjeći uglavnom na sjeveru i na sjeveroistoku države, a šume južnih i jugozapadnih rajona sjeći samo u granicama prirasta i na svaki način podizati nove kulture. Izraz ove politike je osnivanje pilanskcg centra u Arhangelsku, u godinama staljinskih 5-godišnjih planova, koji je godišnje prerađivao po nekoliko milijuna kubika drva. Ista šumarska politika teži u osnovi režimu ograničenja iskorištavanja ´šuma u vodozaštitnim zonama izvora velikih rijeka, koji je bio ustanovljen još u 3G-tim godinama. Površina ovih vodozaštitnih šuma iznaša 7 do .^/.^ površina svih šuma. Za vrijeme socijalističke izgradnje u spomenutim pravcima postignuti su veliki uspjesi. Prerada drva u usporedenju sa godinom 1913 porasla je za 3 i pol puta, a izrada piljenog materijala povećala se više nego tri puta. U izradi šper-ploča i piljene robe SSSR zauzeo je na koncu drugog 5-godišnjeg plana drugo mjesto na svijetu. Po prvi puta u Rusiji bila je osnovana masovna industrijska proizvodnja namještaja. Više nego tri puta porasla je proizvodnja papira. Pojavio se cijeli niz novih grana industrije, kao na pr. izrada etil špirita iz drva, proizvodnja raznih drvenih plastičnih materija, drvnog brašna, umjetne svile i t. d. U eri Sovjetske Vlasti bilo je istraženo i uređeno više od 300 milijuna ha,šuma, Zadnjih ´ godina pred veliki otadžbinski rat, godišnja pošumljavanja,. samo po liniji »Glavljesoohrana« (Glavna uprava zaštite šuma), iznašala su 210 do 240 tisuća ha, dok je u predrevolucionarno vrijeme pošumljavano samo nekoliko desetaka hiljada hektara. Za sovjetskog perioda udio drvnog materijala proizvedenog u evropskom dijelu SSSR snizio se na 80*/o (u 1913´. godini iznosio je 93,.^/.). Šumsko gospodarstvo zk Trijeme Otadžbinskog rata Sovjetske šume i šumska industrija u godinama velikog otadžbinskog rata odigrali su važnu ulogu u obrani zemlje. Šuma je davala u izobilju sirovinu za izgradnju aviona i raznovrsnih građevina, ogromna količina drva išla je za pakovanje municije i proizvodnju naoružanja. U jednom periodu rata, veliki dio naših lokomotiva i tvornica upotrebljavao je za pogon isključivo drvo. Cijela potreba zemlje u gumi u godinama rata pokrivala se od prerade kore kcrjena, širolco rasprostranjenoig grma »....davčeti bereskeljet« (evoriimus). ´ . \ . 2m |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 19 <-- 19 --> PDF |
u isto vrijeme su naše šume u goHinama rata bile jako oštećivane. Osobito su jako nastradali, inače već malo šumoviti, zapadni i jugozapadni rajoni, kao i neke centralne oblasti naše zemlje. Ukupna površina šuma, oštećenih u vezi sa ratnim operacijama iznaša otprilike 20 milijuna hektara. Samo u Bjelorusiji popaljeno je, posječeno i zakorovljeno više od pola milijuna ha šuma. Više od 15 hiljada kubnih metara drva posjekli su fašisti u pokusnim nasadima ariša u Novo-Dubenskom leshozu (šumarija) Smolenske oblasti. U Ukrajini, u Petrovskom leshozu, Nijemci su posjekli najvrijednije hrastove šume. Skoro su sasvim uništene šume Orlovske oblasti, o kojima je pjevao Turgenjev. Pored direktne štete, nanijete od Nijemaca i vojnih operacija u ratnoj zoni, nanijete su značajne štete i u šumama izvan ove zone. U ratnim prilikama morali smo često, usprkos interesa šumskog gospodarstva i uzgojnih pravila, sjeći šumu tamo, gdje su izvozne prilike bile najpovoljnije. Sve je to dovelo do toga, da se još više povećala historička disproporcija između drvnih zaliha i potreba na drvetu, u južnim i centralnim rajonima evropske SSSR s jedne strane, a azijskog dijela SSSR s druge strane. Šumovitost raznih rajona naše zemlje nalazi se danas između 1,5 do 75´´/o, a ima i rajona, koji su sasvim bez šuma. U vezi sa time, zadnje godine, porasle su udaljenosti prevoza šumskog materijala. Pojedini sortimenti drvnog materijala prevažaju se iz udaljenosti od 2000 do 2500 km. U nekim slabo šumovitim ili nešumovitim rajonima i pored obilja šuma u cijelom Savezu, sve se jače osjeća »glad« za drvom. Kao rezultat vojnih operacija uslijed haračenja šuma, ne samo što je industrijsko značenje mnogih šuma zapadnih, jugozapadnih i centralnih rajona umanjeno, nego se uporedo s time, jako snizila i hidrološka i tlozaštitna uloga ovih šuma. Uslijed toga, povećana je opasnost za stvaranje većih plićina u najvažnijim rijekama zemlje i smanjenje uroda na najboljim tlima SSSR. Poremećenje hidrološkog režima u južnim rajonima, odrazilo se isto tako i na stanju preostalih šuma. Međutim — potreba na drvu u europskom dijelu SSSR u poslijeratnom periodu — jako je porasla. U idućem periodu, ova će potreba još više porasti, zbog daljnjeg proširenja upotrebe drva. U tekućem petogodišnjem planu, trebati će milijune kubnih metara drva za izgradnju i razvitak industrije, za gradove i za šumsko gospodarstvo oslobođenih rajona. Samo za ugljenokope, biti će potrebno više od 10 milijuna kubnih metara rudnog drveta. Velika količina drva upotrebiti će se za izgradnju željeznice, vodnog transporta, za poljoprivredne strojeve i t, d. Petogodišnji plan predviđa proširenje proizvodnje, osnovane na preradbi drva kao sirovine: šperploča, namještaja, športskog inventara, celuloze, papira, kartona, vještačke svile i drugih grana kemije drva. Velike količine drva upotrebit će se i kao ogrjev u tehnološke svrhe (u metalurgiji i t. d.). Četvrti petogodišnji plan i zadaci na području šumarstva Radi udovoljenja svih potreba, petogodišnji plan predviđa godišnju preradbu oko jedne četvrtine milijarde kubnih metara drva. Obujam izvoza drva u 1950. godini biti će doveden do 280 milijuna kubnih metara, a povećanje izvoza izrađene robe iznosit će 59*/o više nego u 1940. godini 201 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Tokom cijelog petogodišnjeg plana treba izraditi toliko drvnog materijala, da ovaj materijal natovaren u željezničke vagone sačini vlak tako dugačak, da bi se tim vlakom mogao omotati cijeli svijet, tri puta oko ekvatora. Nastaje pitanje, odakle uzeti toliko drvnog materijala, i na koji način, što prije, dovesti u red oštećene šume? Ova pitanja u petogodišnjem planu obnove i razvitka narodnog gospodarstva SSSR u 1946.—1950. god., biti će riješena, obzirom na podizanje šumskog gospodarstva, preradba drvnog materijala i industrijske upotrebe drva. - Plan razvitka šumske industrije predviđa iskorištenje novih, mjestimično još nedirnutih šumskih masiva, u sjeveroistočnim rajonima: u bazenima sjeverne Dvine, Pečore, Kame, Vjatke, Kilmege, Unže, Vetljuge, Bjele, a također povišenje iskorištavanja šuma u Sibiriji i na Dalekom Istoku. Cijela šumska industrija ovdje mora biti pretvorena u savremeni mehanizirani ogranak industrijskog rada sa stalnim kvalificiranim kadrovima radnika. Istodobno biti će u ovim krajevima razvijena mjesna prerada drva i proširena mogućnost transporta drvnog materijala i produkata prerade drva iz ovih rajona u potrošačke rajona SSSR. Rijekom Kamom, koja veže preko Volške magistrale, ogromne šumske bazene u Molotovskoj oblasti sa Donbasom, s oblastima Nižeg Povolžja i drugim malo šumovitim i obešumljnim rajonima, izgradnja željeznice u novim rajonima, gdje će se vršiti iskorištavanje šuma na sjeveroistoku, udovoljit će veliki dio potreba narodnog gospodarstva. Radi ubrzanja osvajanja novih šumskih bazena i proširenja iskorištenja drveta tokom ovih pet goCIna, izgradit će se uglavnom u sjevernim, sjeverozapadnim rajonima i na Uralu 17.500 km puteva za prevoz gradje sa mehaničkom vučom (željezničkih pruga uskog kolosjeka, traktorskih drumova, automobilskih cesta). Mehanizaciiom rada, drvna industrija mora dobiti, tokom pet godina, 40 hiljada električnih pila, 7.500 traktora za vuču, 4.500 traktora za odvoz drva, 470 lokomotiva sa platformama za uski kolosjek, 14 hiljada automobila sa prikolicom. Tri četvrtine svih radova na izradi drva moraju biti izvedeni stalnim kadrovima šumskih radnika. Pored ovakvog razvitka prerade drvnog materijala, u novim rajonima, i velikim mogućnostima, koje se tamo predviđaju, ipak se potrebe na drvu neće moći pokriti, osobito u snabdjevanju široke mreže manjih poduzeća i stanovništva, malo šumovitih i nešumovitih rajona, udaljenih od transitnih puteVa. U narednim godinama osobito je ograničena mogućnost izvoza drva iz azijskog djela SSSR-a. Dovoljno je navesti, da radi udovoljenja samo polovine potreba na drvetu, u evropskom djelu Saveza, trebalo bi dnevno 200 željezničkih kompozicija sa drvnim materijalom. S time u vezi predviđen je u petogodišnjem planu drugi, isto tako važan put za udovoljenje potreba narodne privrede u drvu, a to je odlučno inteziviranje šumskog gospodarstva u starim šumskim rajonima europskog dijela Saveza. Glavne mjere po toj liniji biti će najprije upravljene u smislu obnove i razvitka samog šumskog gospodarstva. Najvažnija od svih ovih mjera biti će, obnova i povećanje obrasta šuma, oštećenih za vrijeme fašističke okupacije. Samo u Ukrajinskoj SSR, u pogledu radova na podizanju šuma, biti će zasađeno i zasijano do kraja 1950, godine 252 hiljade ha šume. U cijelom Sovjetskom Savezu, za ovih pet godina, treba pošuiniti više od 1,300.000 ha^ (tu je uključeno pošumljivanje goleti i neplodnih zemljišta]. Ova površina je za 100 hiljada ha veća od sadašnje ukupne Šumske površine Velike Britanije (Metropola). 202 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 21 <-- 21 --> PDF |
u petogodišnjem planu, posvetiti će se naročita pažnja, uzgajanju zaštitnih šuma u svrhu zaštite polja u stepskim rajonima. Tom prilikom uvađati će se brzo rastuće vrste i voćke, grmovi i razne vrsti kupina, a izvadati će se i nasadi meliorativnog karaktera. U šumskom gospodarstvu europskog dijela Saveza, značajnu ulogu odigrat će uzgajanje posebnih šumskih bazena, koji su određeni za proizvodnju određenih šortimenata, radi udovoljenja pojedinih industrijskih grana, na pr. jamsko drvo za rudnike, za celuloznu industriju, proizvodnju pletenog namještaja i t, d. Za ostvarenje svih ovih planova u četvrtoj pjatiljetki, treba temeljito poboljšati nabave sjemena, organizacije velikih rasadnika, rad na pronalaženju, uzgoju i rasprostranjenju vrijednijih brzorastućih vrsta drveća. U svrhu poboljšanja načina uzgajanja šuma, moraju se poduzeti mjere oko primjene pravilnih sistematskih sječa, široko poduzimanje mjere u svrhu prirodnog podmladivanja šuma. — Uzimajući u obzir, da srednji prirast šuma iznosi od 1 do 4 m´´ na jedan hektar, neki specijalisti su mišljenja, ako se poduzmu mjere za intenzivranje šumskog gospodarstva, u južnim, jugozapadnim i centralnim šumskim rajonima, gdje površina šuma iznaša oko 70 milijuna hektara, mogao bi se udvostručiti godišnji prirast drvne mase ovih šuma. Treći uslov za jednoličnu opskrbu zemlje drvnim materijalom je brižljiva štednja drva u svim granama proizvodnje, putem usavr^avan´a tehnologije prerade drva, racionalnim korištenjem drvnog materijala tako, da bude najveći dio iskorišten samo u industrijsku svrhu. Treba ograničiti neracionalnu upotrebu drva i nastojati zam´eniti ga sa manje deficitnim materijalom. Ako se uzme, da korisni efekat izrađenog drva (u vidu gotovog materijala) nije veći od 35% pos´ečene šume, a da je ostatak od 65—70% otpadak, u najboljem slučaju ogrjevno drvo, (kao i u drugim državama) lako možemo zaključiti, da su u ovome naše rezerve i da kod boljeg iskorištavanja drvnog materijala, možemo prije doći do veće količine drva bež velikih troškova, a što je vrlo važno, bez otvaranja novih udaljenih šumskih bazena. Na ovu mjeru, obratit će se u prvom redu, naročita pažnja. šumarstvo i nauka Za Sovjetskog perioda šumarstvo u SSSR, razvijalo se, a razvija se i dalje na osnovu širokog korištenja nauke, dok se istodobno išlo za intenziviranjem razvitka same nauke o šumi. Umjesto jednog šumarskog instituta (viša šumarska škola, prim, prev,) u predrevolucionamoj Rusiji, već nekoliko godina djeluje 12 šumarskih viših škola i 14 naučnih instituta za pojedine specijalne grane šumarstva. Od septembra 1944. djeluje institut za šumarstvo u sklopu Akademije nauka SSSR. Prije revolucije. Ruska šumarska nauka brojala je sando 12 do 15 specijalnih disciplina, u današnje vrijeme, broj tih disciplina je porastao na 40—45. Sovjetski su učenjaci široko razvili takve grane šumarske nauke, kao što su anatomija i fiziologija drveća (član. kor. Ak. Nauka L. A. Ivanov), šumska fitocenologija i biocenologija (akademik V. N. Sukačev), uzgoj šuma (prof. .. E. Tkačenkov), fitopatologija i dendrologija (Prof. S. I. Vanjin, Prof. N. .. Pereligin, A. A, Soncev i drugi), kemija drva (član. kor, Ak. Nauka SSSR N. I. Nikitin, 203 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Prof. V. N. Kozlov, Prof, V. 1. Šarkov), šumsko-inženjerske discipline fDr. Seljugin, Prof. D. F. Šapiro, Prof. .. .. Aškinazi i dr.), šumsko-ekonomske discipline i dr. Najbolji uspjesi Sovjetske nauke u šumarstvu dobili sa zasluženo priznanje u cijelom svijetu. Najprije treba spomenuti nauku o životu i razvitku šume (teoriju šumske biogeocenoze), razrađenu od akademika V, N. Sukačeva, U ovoj je nauci proučen život i razvitak šume. U svojoj raznolikosti vanjskih i unutrašnjih veza i protivnosti, pokazuje nam zakon kružnog kretanja materiju i energiju u životu šume. Karakterna crta ove teorije je, što ona obuhvaća široki krug pojava, vezanih uz fizičke i kemijske procese, koji leže u osnovu biološkog pretvaranja energije kod šumskih cenoza. Učenje V. N. Sukačeva otkriva nam nove horizonte u razvitku teorije nauke o šumi. Radovi Prof. .. E. Tkačenka su važan prilog za Sovjetsku i svjetsku šumarsku nauku. Irski naučenjak, šumar Andersen u svojoj recenziji o radu .. E. Tkačenka, koji tretira problem podizanja šuma, nedavno odštampan, primjetio je: »da je ovo važan udžbenik, ne samo za ruske šumare, veći i za šumske uzgajače čitavog svijeta«, te da je ova knjiga »protuotrov protiv šumsko-tehničke literature, koja nas je preplavila iz srednje Europe beskonačnim potokom, tokom mnogih desetljeća.. .« Veliko značenje u pogledu rješavanja najbližih zadataka šumskog gospodarstva u zemlji, — imadu široko postavljena istraživanja sovjetskih naučenjaka u oblasti selekcije i uvadanja novih vrsta drveća. Pokusima akademika .. V. Sukačeva pronađeni su desetci novih vrsta Iva. Radovima A. S, Jablokova po selekciji jasika i topole, S. S. Pjetnickoga — po selekciji hrasta, istraživanjima Prof. L. F. Pravdina po selekciji bora, radovima niza drugih naučenjaka u pogledu kultura ariša i drugog, mnogo je doprinijeto rješenju problema ubrzanja procesa rasta šumskog drveća, tako da mi s pravom možemo očekivati, da će zadaća vještačkog poboljšanja sastava naših šuma unašanjem vrijednijih i brzo rastućih vrsta biti uskoro rješena. Naročite su zasluge Sovjetskih šumara uzgajivača u pogledu istraživanja oblasti šumske hidrologije. Ovo je važno radi razumijevanja zakona postanka samih šuma, a osobito je značajno za pravilno upoznavanje zaštitne uloge šume u reguliranju vodnog režima, kao i radi široke primjene podizanja šuma i vodozaštitnim zonama. Ova su se istraživanja pokazala osobito važnima (Prof. .. E. Tkačenkov), jer ranije ustanovljeni sistem vodezaštitnih pojasa duž rijeke nije zadovoljio, jer propisane šumskozaštitne mjere nisu uvijek postizavale svoj cilj, naime nisu doprinašale reguliranju vodnog režima. U istu grupu znanosti spadaju istraživanja u oblasti podizanja šuma u svrhu zaštite polja i zaštite protiv raznih erozionih pojava. Sovjetski su naučenjaci dokazali, da podizanje šumskih pojaseva u stepama osigu rava povišenje uroda na preostalim poljoprivrednim zemljištima na 10 do 20% u obično povoljnim godinama, na 80—100"/o u doba umjereno sušnih godina i 4—5 puta više u godinama velikih suša. Dobre je uspjehe postigla sovjetska šumarska nauka u pitanju racionalizacije iskorištavanja šumskih produkta i to prvenstveno drva. Ova je nauka mnogo doprinijela mehanizaciji i elektrifikaciji u eksploataciji šuma. Zahvaljujući tome, sada je stvorena mogućnost, organizaciji ove grane proizvodnje, na temelju širokih industrijskih principa pomoću stal 204 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 23 <-- 23 --> PDF |
nog kadra kvalificiranih radnika, kako je to predviđeno u petogodišnjem planu. Time će se jako podignuti proizvodstveni efekat rađa. Još više je šumarska nauka doprinijela u pogledu izrade i prerade drva. Direktnim rezultatima naučnih istraživanja sovjetskih kemičara drva (Prof. Šarkov i dr.) uspjela je u SSSR organizacija najjače hidrolizne proizvodnje na svijetu, koja na taj način dozvoljava uštednju desetke milijuna kilograma hranjivih sirovina. Istraživanja Sovjetskih dendrologa pomogla su stvoriti, na bazi drvne sirovine, cijeli niz novih vrsta plastičnih materijala, koji mogu zamijeniti aluminijum i drugi materijal. U izradi celuloze i papira, putem naučnih radova, pronađeni su novi načini produkcije, između ostalog vrlo dobri nadomjesci koža. Veliku je ulogu odigrala Sovjetska šumarska nauka u razvitku iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda. Po sovjetskim učenjacima izrađen je novi način dobivanja vitamina »C« i ».« iz iglica čamovine u tolikoj količini u kakovoj ih ne može dati nijedna druga sirovina. Isto je tako. Sovjetskim naučenjacima, uspio pronalazak načina izdvajanja takovih produkata, kao što su na pr. medicinski preparati, »V« i »D«, razna pogonska i maziva ulja i t. d. Kod nas nema spiska svih materijala da možemo kontrolirati Amet rikance, koji su 1939, godine tvrdili, da drvo ima više od 4000 do 50O0 raznih primjena. Za Sovjetski Savez ove brojke su čak i premalene. Napokon, vrlo važnu ulogu, u razvitku Sovjetskog šumskog gospodarstva i šumske industrije, imadu šumsko-ekonomska istraživanja. Naročita pažnja bila je posvećena ustanovljenju kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika šuma i drvnih zaliha, kartiranje stanja šuma u poslijeratno doba. U 1945. godini institut šuma Akademije Nauka SSSR, izradio je metodiku i projekat ovih radova. Time je predviđeno stvaranje četiriju opće saveznih preglednih šumskih karata, 130 mjesnih karata po republikama, pokrajinama i oblastima, 30—40 tematskih karata i izrada specijalno šumsko- ekonomskog priručnika. Plan obnove i razvitka šumskog gospodarstva i šumske industrije SSSR u godinama 1940.—1950., kao i kod drugih ogranaka narodnog gospodarstva, pretpostavlja uporedo sa širokim iskorišćavanjem dostiženja nauke i tehnike, — podizanje same šumarske nauke na viši stepen. Već postignuti uspjesi u ovoj oblasti, kao i velika pomoć Partije i Vlade, — pružaju nam uvjerenje, — da šumarstvo i šumarska nauka u Sovjetskom Savezu postaju dostojni države — koja vlada trećinom svih svjetskih šumskih zaliha. Primjedba prevodioca: Ovaj je članak izašao u časopisu »Nauka i Život« broj 8/9 izdanja Akademije Nauka SSSR, a napisao ga je Prof. P. V. Vasiljev. 205 |