DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 19     <-- 19 -->        PDF

u isto vrijeme su naše šume u goHinama rata bile jako oštećivane.
Osobito su jako nastradali, inače već malo šumoviti, zapadni i jugozapadni
rajoni, kao i neke centralne oblasti naše zemlje. Ukupna površina šuma,
oštećenih u vezi sa ratnim operacijama iznaša otprilike 20 milijuna hektara.
Samo u Bjelorusiji popaljeno je, posječeno i zakorovljeno više od pola
milijuna ha šuma. Više od 15 hiljada kubnih metara drva posjekli su fašisti
u pokusnim nasadima ariša u Novo-Dubenskom leshozu (šumarija) Smolenske
oblasti. U Ukrajini, u Petrovskom leshozu, Nijemci su posjekli
najvrijednije hrastove šume. Skoro su sasvim uništene šume Orlovske
oblasti, o kojima je pjevao Turgenjev.


Pored direktne štete, nanijete od Nijemaca i vojnih operacija u ratnoj
zoni, nanijete su značajne štete i u šumama izvan ove zone. U ratnim
prilikama morali smo često, usprkos interesa šumskog gospodarstva i
uzgojnih pravila, sjeći šumu tamo, gdje su izvozne prilike bile najpovoljnije.


Sve je to dovelo do toga, da se još više povećala historička disproporcija
između drvnih zaliha i potreba na drvetu, u južnim i centralnim
rajonima evropske SSSR s jedne strane, a azijskog dijela SSSR s druge
strane. Šumovitost raznih rajona naše zemlje nalazi se danas između 1,5
do 75´´/o, a ima i rajona, koji su sasvim bez šuma. U vezi sa time, zadnje
godine, porasle su udaljenosti prevoza šumskog materijala. Pojedini sortimenti
drvnog materijala prevažaju se iz udaljenosti od 2000 do 2500 km.
U nekim slabo šumovitim ili nešumovitim rajonima i pored obilja šuma
u cijelom Savezu, sve se jače osjeća »glad« za drvom. Kao rezultat vojnih
operacija uslijed haračenja šuma, ne samo što je industrijsko značenje
mnogih šuma zapadnih, jugozapadnih i centralnih rajona umanjeno, nego
se uporedo s time, jako snizila i hidrološka i tlozaštitna uloga ovih šuma.
Uslijed toga, povećana je opasnost za stvaranje većih plićina u najvažnijim
rijekama zemlje i smanjenje uroda na najboljim tlima SSSR. Poremećenje
hidrološkog režima u južnim rajonima, odrazilo se isto tako i na stanju


preostalih šuma.


Međutim — potreba na drvu u europskom dijelu SSSR u poslijeratnom
periodu — jako je porasla. U idućem periodu, ova će potreba još više
porasti, zbog daljnjeg proširenja upotrebe drva.


U tekućem petogodišnjem planu, trebati će milijune kubnih metara
drva za izgradnju i razvitak industrije, za gradove i za šumsko gospodarstvo
oslobođenih rajona. Samo za ugljenokope, biti će potrebno više
od 10 milijuna kubnih metara rudnog drveta. Velika količina drva upotrebiti
će se za izgradnju željeznice, vodnog transporta, za poljoprivredne
strojeve i t, d. Petogodišnji plan predviđa proširenje proizvodnje, osnovane
na preradbi drva kao sirovine: šperploča, namještaja, športskog inventara,
celuloze, papira, kartona, vještačke svile i drugih grana kemije drva.
Velike količine drva upotrebit će se i kao ogrjev u tehnološke svrhe (u
metalurgiji i t. d.).


Četvrti petogodišnji plan i zadaci na području šumarstva


Radi udovoljenja svih potreba, petogodišnji plan predviđa godišnju
preradbu oko jedne četvrtine milijarde kubnih metara drva. Obujam izvoza
drva u 1950. godini biti će doveden do 280 milijuna kubnih metara, a povećanje
izvoza izrađene robe iznosit će 59*/o više nego u 1940. godini


201