DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 70. DECEMBAR GODINA 1946. ALEKSANDAR UGRENOVIČ (Zagreb) STO GODINA ŠUMARSTVA Crn ... ........... . ........ Dana 26. decembra godine 1946. navršilo se ravno sto godina odkako je počelo živo kretanje u redovima šumara Hrvatske. To kretanje počelo je . vrijeme narodnoga preporoda u Hrvatskoj a iz Zagreba, dakle sa istoga onoga mjesta, na kome su se okupljali i drugi narodni radnici. To je dokaz, da je šumarstvo bilo nedjeljivo vezano o narodni život i njegove pokrete. No nije tačno predpostaviti, da je naše šumarstvo staro samo sto godina. Ono ima za sobom prošlost od sedam stotina godina, ako uzmemo u račun prve šumarsko-političke mjere, koje su preduzimali dalmatinski gradovi već u trinaestom stoljeću. Ipak je borba oko šume bila najteža u ovo posljednjih sto godina. U tome razdoblju čitavo šumarstvo nije drugo već mračna duga putanja, na kojoj se razbiru samo njen svijetli početak i njen još svjetliji kraj. Početak te putanje predstavlja kretanje u šumarskim redovima, koje je teklo uporedo sa narodnim preporodom, i borba kmeta sa feudalcem o šumu godine 1848. Kraj te putanje predstavlja svijetli zadatak, koji je šuma izvršila u narodno-oslobodilačkoj borbi: pobjeda nad okupatorom, donošenje slobode narodu i vraćanje šume narodu. Nijedna grana privrede nije tako živo osjetila protunarodne sile kapitalizma i imperijalizma, kao šumarstvo. U ovo posljednjih sto godina nijebilo političkog događaja, koji ne bi ostavio vidna traga na šumi i šumarskoj privredi. U prvoj polovini toga stogodišta feudalizam je predstavljao srž čitavoga problema šumarske privrede. Šuma, istina, nije vrijedila mnogo ponovčanoj vrijednosti njenih produkata na drvnom tržištu. No ona je bila tijesno povezana sa narodnim životom. Namirivanje potreba na ogrjevnomi građevnom drvetu, iskorišćavanje paše i žirovine bili su osnovni uslovi narodnoga života uopće. Feudalcu šuma je služila samo za lov i razonodu. Kmet je bio samo gonič u feudalčevim lovovima i mogao se tek koristiti suvarcima i ležikovinom. Iz te duboke socijalne nepravde razumljivo je, da je »šuma« dobrim dijelom rodila u nas intenzivniji pokret seljakai dovela do ukinuća kmetstva (1848). |