DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 33 <-- 33 --> PDF |
...^.... ČETINJAČE U OKOLINI ROVINJA Zeleni pojas oko Rovinja —i grad na zapadnoj obali Istre — datira od 1.900 godine. Podignut je sadnjom biljaka raznolikog šumskog drveća. U području prirodne suibmediteranske šume unesene su četinjače: Pinus nigra Arn., Pinus halepensis Mili., Pinus brutia Ten., Pinus pinea L., Pinus strobus L., Picea excclsa Lk., Abies cephalonica Lound., Abies concolor Lind., Cedrus deodara Laws., Cedrus atlantica Man., Pseudotsuga taxifolia Britt,, Cupressus sempervirens L. variatio horisontalis i variatio pyram´idalis, C. macrocarpa Hartw., te vjerojatno C. Goveniana Gord., C. Torulosa Don. i C. funebris Endl., Chamaecvparis Lawsoniana Pari. i dr. — Te su se vrste do danas održale, ali nije isiključeno, da je bilo i drugih, bar pojedinačno; Pojedine od navedenih vrsta uzgojene su u sastpjinama, a druge kao samci (soliteri) ili u drvoredima. Grupe i manje sastojine (od 0.5 do 10 ha) čine: Pinus-vrste (osim P. pinea i P. strobus, Pseudotsuga taKifalis i Abies cephalonica. Pinus pinea uzgojen je u drvoredima, a P. strobus kao samac. Cedrus-vrste, kao i obični čempres uzgojeni su u drvoredima ili pomiješani s drugim vrstama tvore sastojine. Pačempres se do danas održao, jedino primij´ešan u sastojini duglasije, a ostale vr.ste dolaze pojedinačno, odnosno kao izrazito parkovno drveće. Površina sastojina parkova j pank-šumica od navedenih vrsta iznosi oko 200" ha (točne se površine ne mogu navesti zbog pomđnjkanja podataka), a pripadaju raznim´ vlasnicima. Na sjevernoj strani grada nalazi se park tamošnje bolnice (Hospitio marina). Od njega prema jugu prostiru se nasadi raznih privatnika, kao i nasadi grada Rovinja, a na njih se nadovezuje bivši posjed obitelji Hitterott. Potonji je i najveći. On se prostire na površini od kojih 130 ha, od čega se 90 ha nalazi na kopnenom dijelu, a ostalo na nekoliko otočića. Pokretač tih sitdnja nije nam poznat, ali se može dovesti u vezii s osnivanjem spomenute bolnice (oporavilišta), koju je podigla i do 1918 godine uzdržavala Općina grada Beča. Međutim, ovdje moramo posebno istaknuti ime Ivana Jurja baruna de Hitterott (zvanjem pomorskog kapetana), koji je najveći dio svog posjeda pretvorio u šumu i to većim dijelom sa sastojinarria od Pseudotsuga taxifolia, Abies cephalonica i Cedrus-vrste. Da li je Hitterott sadnjom tih vrsta išao za tim, da podigne gospodarsku šumu ili ne, ne može se reći, ali je sigurno, da se bavio mišlju oko podizanja hotela. (U tu svrhu izdao je 1.910 godine i tiskani prospekt). Do ostvarenja te zamisli nije došlo, jer je Hitterott uskoro umro, a njegove je nasljednike (ženu i kćerku) vjerojatno u tome pomeo prvi svjetski rat. Sastojine i nasadi nalaze se na zemljištu, koje se uzdiže od razine mora do kojih 50 metara nadmorske visine. Ekspozicija je različna, ali uglavnom zapadna. Vijenac susjednih brežuljaka štiti sastojine od bure i jakog sjevernoistočnog vjetra. Temeljnu podlogu čini kamen vapnenac, a tlo je crljenica, koja je pod sastojinama obojena tamno smeđe i prelazi u crnicu. Pojedine sastojine uzgojene su na nekadašnjim maslinicima, ali je i tu tlo plitko i kamen izbija na površinu. Kaikav uspjeh pokazuju unijete vrste? O uspjehu nasada duglasije, grčke jele i cedrova govore nam priloženi brojčani podaci, a o ostalim vrstama evo kratkog opisa: Borovi pokazuju slijedeći uspjeh: Pinus Laricio, koji dolazi .! dvije manje sastojine u neposrednoj blizini morske obale, pokazao je vrlo slab Uspjeh. Uzrast je stabala slab, a česta su i jača sušenja. Slično je i sa Pinus strobus-om, koji je uzgojen pojedinačno. Naprotiv, Pinus halepensis i P. brutia izrasli su u stablu jakih dimenzija, koji su slabe uporabivosti, jer im debla nisu pravna. Pinus pinea pokazuje se također dobrim. Debla su mu jaka, a krošnje krupne. Obični čempres pokazao se kao uspješna vrsta. Dobro se odnosi i primiješan u sastojini grčke jele ili duglasije. Za duglasijom doduše´ zaostaju, ali za grčkom 2. |