DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1946 str. 5 <-- 5 --> PDF |
tobože poslije sređivanja političkih prilika — on je počeo da sa svijustrana nadire u Hrvatsku. O prvenstvo toga nadiranja otimala se Pešta i Beč. No nisu zaostali ni drugi strani kapitali. Ta penetracija počinje već sedamdesetih godina. U Slavoniji, Englezi pokreću industriju tanina, a Francuzi podižu prve pilane Mađarski, austrijski, belgijski i švajcarskikapital kupuje velike posjede. Kapitalisti su taćno ocijenili položaj feudalčev. Feudalac se upinjao da što prije iz svojih šuma izvuče gotov novac. Kapitalista je tobože nastojao da osigura trajno hranjenje svojih postrojenja. U tom cilju on je izgrađivao mrežu prometnih sredstava, da bi njome sve jače zamreživao velikoga posjednika i njegove šume. Tim nadiranjem kapitalista isprva su stradavale samo dostupne šume. Kasnije je prodiranje bilo sve dublje. Još za vrijeme austrijske upravekapitalisti se povezuju sa političkim ljudima. To je bilo to lakše, jer se radilo o centrima Pešta i Beč, gdje su se jedni i drugi našli na okupu, i jer se radilo o indetičnim ciljevima, o ekonomskom eksploatiranju naroda. Takova politika kapitalizma-imperijalizma produžila se i u staroj Jugoslaviji. Nadiranje kapitalizma nanijelo je šumi štete u tri smjera. Prvo iskorišćene su ogromne mase, koje su zapravo trebale da budu od koristi pokoljenjima budućnosti. Drugo, neracionalni način iskorišćavanja šuma tako je duboko poremetio prirodne uslove pomlađivanja, da će trebati nizovi decenija i ogroman rad narodnih masa, da se uspostavi to poremećeno ravnovjesje. Treće, u želji da bi što jače mogao da iskoristi šumu kao narodnu imovinu, kapitalista je obmanjivao javnost parolom, da smo bogati šumom. Ta mu je obmana trebala da se nitko ne dosjeti, kakova je prava stvarnost; jer u tom slučaju bilo bi nestalo mogućnosti njegova rada. Fraze kao što su, jačanje privredne snage države, jačanje valute, bile su drske izlike, pod kojima se krio goli interes kapitalizma. Ovako bezobzirno nadiranje i zadiranje kapitalizma u šumsko blagozemlje povuklo je za sobom još jednu psihološku posljedicu. Seljak, gledajući kako i strani i domaći kapital nagriza i rastače šumu, stao je na gledište: ni ja ne treba da stojim skrštenih ruku. Ako ne izvučem koristi dok još ima šume, ostat ću kratkih rukava. Naročito u ekonomski jačih i socijalno utjecajnijih na selu razvio se kapitalistički apetit. Počele su se javljati čitave grupe špekulanata, koji su bez dopuštenja vlasti, a često skrivajući se i za interese »državotvornih« partija, počeli iskorišćavati šumu na nesavjestan i nedopušten način. Između njih i drvnoga tržišta uklopila se posebna kasta posrednika. To se naročito događalo sa željezničkim pragovima pa i sa drvetoin za male pilane. Na kraju, kao nužni pratilac kapitalizma, javila se mračna sila korupcija. I tako su na toj mračnoj putanji u drugoj polovini posljednjih sto godina našli se na zajedničkom razornom radu feudalizam, kapitalizamimperijalizam, koji su razvili korupciju do maksimuma. Snaga tih ujedinjenih mračnih sila posvema je gurnula u stranu jedinu živu savjest i budno oko, koje je za vremena uočilo opasnost, što prijeti šumama. To je bilo Šumarsko udruženje. Istina, Šumarsko udruženje na usta svoga stručnoga organa »Šumarskog lista« povelo je otvorenu borbu protiv mračnih sila kapitalizma. Ono je u nizu godina ukazivalo na upropašćivanje naših šuma, Nažalost, uspjehte borbe nije bio pozitivan; a nije ni mogao da bude pozitivan. Na jednojstrani stajali su udruženi mračni elementi sile bez morala i bez osjećaja 187 |