DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Nakon toga mjerač odredi stablo koje će mjeriti, a radnik prisloni uz njega letvu posve vertikalno. Mjerač onda uzme u lijevu ruku instrumenat i, gledajući lijevim okom kroz lijevi okularni dioptar, vizira na letvu, a desnom rukom pomiće napred ili nazad razdaljinski okvir sve dotle, dok konci na razdaljinskom okviru ne poklope određene tačke na letvi. Na ogledalcu mjerač će vidjeti koso odstojanje do stabla. Zatim će baciti pogled na vrh visinskog okvira i u ogledalu će vidjeti ugao nagiba ,pa će reducirati kosu udaljenost na horizonat pomicanjem rama unazad. Na primjer, pročitana kosa udaljenost na najgornjoj crti grafikona obilježena s 0° iznosi 28 m. a nagib je 15°. Razdaljinski okvir treba pomaknuti natrag do preseka krive linije koja prolazi od broja 28 sa horizontalnom linijom obilježenom sa 15°. Na ovom se mjestu nalazi reducirana dužina odnosno horizontalna udaljenost. Pri tome će se automatski spustiti i vertikalno ravnalo tačno za onoliko, koliko iznosi razlika između kosog i horizontalnog odstojanja (u granicama od pola metra). Da se vertikalno ravnalo ne klati u svome ležištu sa prednje unutrašnje strane istoga nalazi se jedna opruga u obliku pera, koje blago pritiskuje na prednju nenazubljenu stranu ravnala i tako ga održava u stabilnom vertikalnom položaju. Dalji rad oko izmjere visine samoga stabla je potpuno isti kao i kod Faustmanovog hipsometra t. j . kroz desni okularni diopter preko objektivnog dioptra navizira mjerač na vrh stabla, očita u ogledalu veličinu odsječka, zatim zatim vizira na podnožje stabla, pročita koliko iznosi taj deo, sabere oba podatka, odnosno odbije drugi od prvog, ako stoji tako, da se njegovo oko nalazi ispod nivoa podnožja ili iznad vrha stabla, te upiše dobivenu visinu u svoj manual. Sav daljnji rad na mjerenju drugih stabala odvija se istim redom kao i mjerenje prvog stabla, samo s tom razlikom, što ne mora da rastavlja odnosno da sastavlja instrumenat već ga nosi u ruci spremnog za rad. Po svršenom poslu mjerač zatvori sva četiri dioptra, t. j . priljubi ih uz strane hipsometre, izvadi vertikalno ravnalo, okrene dršku instrumenta i oba dijela stavi u kutiju. Time je rad završen. Godine 1938. bio je napravljen u Sarajevu u jednoj mehaničkoj radionici jedan primjerak gore opisanog redukcionog hipsometra i koštao je u to doba oko 700.— dinara, dakle isto toliko, koliko je koštao onda i Klajnov hipsometar, a Faustmanov se je prodavao u to vrijeme po cijeni od oko 280.— dinara. Pri mašinskoj proizvodnji većeg broja komada cijena ovome hipsometru bila bi svakako manja. Iste godine ovaj se je instrumenat upotrebljavao kod taksacionih radova u srezu Fočanskom, i pokazao je vrlo dobre rezultate. Drugovi koji su sa njim radili bili su sasvim zadovoljni i upotrebljavali su ga radije nego druge, naročito Faustmanov. U početku, istina, bunila ih je prividna komplikovanost instrumenta, ali poslije kratkog vježbanja brzo su savladali tehniku rada. U ostalom taj prigovor i nema mjesta, naročito, ako se ima u vidu da sa instrumentom radi jedan šumarski inženjer. III. UPOTREBA REDUKCIONOG HIPSOMETRA U DRUGE SVRHE Osim glavne svrhe za koju je ovaj instrumenat konstruisan, t. j . osim radova za mjerenje visine stabala kod taksacionih radova može se on upotrebiti i u druge svrhe, na prj 1. za krokiranje terena, odnosno, za grubo snimanje parcela, paljika, čistina, granica šuma i t. d. Za to je potrebna i busola, a rad bi se po prilici ovako odvijao: Najpre se utvrdi početna tačka na terenu i obilježi na papiru, zatim se odredi pomoću busole pravac S. i J. pa se vizira na letvu postavljenu u idućoj tačci, pročita udaljenost, reducira se, te pomoću busole odredi ugao skretanja vizure od pravca S. i J. i ti se podaci pribilježe ili se odmah na licu mjesta 84 |