DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Suofieeitfti OSVRT NA ŠUMARSTVO NOVE SLOVENIJE* Šumarstvo Slovenije u nedavnoj prošlosti silno se razlikovalo od šumarstva ostalih jugoslavenskih pokrajina. I danas, nakon oslobođenja i provedbe mnogih reformi, jako se razlikuje u poređenju sa prilikama u ostalim bratskim republikama. Ono i danas ima svoj naročiti karakter. Mnogo imade činjenica, koje davaju svojstveno obilježje slovenskom šumarstvu. Neke od važnijih jesu: 1. velika šumovitost od 45°/o, 2. zaštitni karakter većeg dijela šumskog posjeda, 3. ogromna površina privatnog posjeda, koji pretstavlja skoro % šumske površine, 4. vrlo razvijen obrt i sitna industrija, koji uposluju znatan dio stanovništva, 5. tendencija djelomičnog napuštanja poljoprivrednog obrađivanja zemlje, 6. relativna gustoća prometnih sretstava, 7. bezbroj malih pilana sa jednim listom (do 2000), 8. do nedavna potpuno slobodna i ničim ograničena trgovina drvetom, 9. loš uticaj njemačke šumarske nauke iz 19. stoljeća. To su sve činjenice, koje se od ostalih republika razlikuju, i koje su naravno dale a davaju još danas slovenskom šumarstvu naročiti značaj. Šumski posjed. Od cea 720.000 ha ukupne šumske površine bilo je g. 1919. državnog posjeda jedva 1.500 ha. Blizu 18.500 ha šuma vjerske zaklade nalazilo se u državnoj upravi. Oko 500.000 ha bio je manji i najsitniji privatni, većinom seljački, šumski posjed, podijeljen na preko 140.000 posjednika. Ostalo bio je veliki i srednji šumski posjed, od kojega je poslije oslobođenja zahvatila agrarna reforma skoro 180.000 ha površine. Danas zapremaju općenarodne šume blizu 200.000 ha, dok je prije rata bila u državnoj upravi tek Vio te površine. Ove šume davaju skoro 1. sadašnjeg godiš njeg etata, jer su bogatije drvnom zalihom od ostalog šumskog posjeda. Njima upravlja novo osnovana Uprava šumskih gospodarstava republike sa 5 područnih ravnateljstava te šumskim upravama, kojih bi po izvršenoj reorganizaciji moglo biti do 40. Ravna teljstva imaju šumsko, industrijsko i komercijalno odjeljenje. Od tih narodnih šuma imao bi veći dio ostati u upravi republike, kao šume republikanskog karaktera, dok bi manji dio (možda ispod Va) formirao kotarska (sreska) šumska gospodarstva, kao šume lokalnog značenja. (Okružja su dokinuta sa 1. XII. 1946). No, budući je polovica čitavog sječnog etata u republici općenitog značenja, t. j . za potrebe čitave Jugoslavije kao. i za potrebe vanjske trgovine (izvoza), jedva se može tvrditi, da bi nešto od narodnih šuma imalo lokalno značenje. Prije rata pretstavljalo je šumsko zadrugarstvo 7 zadruga sa 25.000 ha šumskog posjeda. Danas ih ima oko 40 sa nepunih 100.000 ha šuma. To su zadruge sa individualnim vlasništvom, stvorene uglavnom za zajedničku preradu i unovčenje tehničkog drveta, sa glavnim ciljem: postići što veću dobit te istu brže bolje podijeliti među zadrugare, ne ulažući skoro ništa u investicije. Takovih »lesnih zadruga« sa ne stalnim karakterom bilo je i ranije. Ipak se danas pojavljuje i ovdje zdravo načelo, da članovi zadruge ne budu samo šumski posjednici već također i radnici te vozari, koji surađuju kod iste zadruge u proizvodnji. Misao predsjednika vlade NR Slovenije Mihe Marinka jeste: Princip je zadruge, da ne radi sa najmljenom snagom, osim stalnih namještenika. Stoga je potrebno, da se učlane u zadrugu i radnici i vozari u šumi. Svi oni mogu da uplate ili da odrade svoje udjele. Kod podjele dobiti pak sudjeluju svi, prema tome koliko je tko uložio svoga rada , jer su rad i dobra organizacija oni faktori, koji odlučno utječu na dobit. Tako će svi zadrugari postati aktivno zaintere sovani na dobroj organizaciji i efektivnosti rada. Na taj način prestat će iskorišćivanje radne snage te njezino više manje pasivno držanje u odnosu kod samog rada. Šumska taksa, izrada, utovar, prevoz i t. d. bili bi prethodno utanačeni. Od dobiti predvidio bi * Primjedba : Članak se odnosi na Sloveniju u granicama iz g. 1941. Podaci su uglavnom zaokruženi radi veće preglednosti. 90 |