DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Drvni obrt i industrija. Dok je drvni obrt bio vrlo razvijen i na visokom stupnju
već prije rata, industrija za daljnju preradbu drveta bila je ograničena uglavnom na
tvornice papira, ljepenke, pokućtva, parketa, bačava i sanduka, šibica te na sitne kućne
i športske potrepštine. Stoga jako oskudijevamo na industriji za finalne i polufinalne
proizvode.


Bujičarstvo. Uređivanje bujica bila je prije rata najaktivnija šumarska grana,
koja je uredila mnogo objekata. Već nekoliko godina nije bilo nikakovih provala
bujica. I danas imade dovoljno rada oko uzdržavanja postojećih objekata. Nedovoljan
nadzor nad gospodarenjem sa šumama na terenu, naročito u bujičnim područjima,
mogao bi u budućnosti opet jače zaposliti bujičare. Mnogi šumoviti predjeli prava su
bujična područja a šume u njima zaštitnog značaja.


Pošumljavanja. Pitanje pošumljavanja sječina bila je glavna briga šumarskog
osoblja kod kotareva. Posjednici šuma na pritisak vlasti nisu se opirali pošumljavanju.
Glavna vrst drveta bila je naravno smreka. Sve veće sječe obavljane su većinom na
golo. U godinama 1919—1940 izdali su javni i privatni rasadnici svega 125 milijuna
sadnica za pošumljavanje. Tu nisu ubrojene sadnice za potrebe šuma pod državnom
upravom. Šumski katastar pokazuje u posljednjih nekoliko decenija prilično povećanje
šumske površine, bilo da su seljaci svoje slabo plodne njive sami pošumili, bilo da su
napušten pašnjaci Dolenjske i Notranjske zarasli šumom. Danas je velika poteškoća
pomanjkanje sadnic a za pošumljenje sječina. U buduće trebati će promijeniti
način iskorišćivanja šuma tako, da se šuma bude obnavljala prirodnim načinom. Za
pošumljavanje sadnica uvađamo ove godine mehaniziranu sadnj u u zasjek ,
kakova se odavna uspješno praktikuje u Rusiji i u Njemačkoj.


Prometna sredstva. Kraj inače dobre javne prometne mreže predviđene su znatne
investicije za prometna sretstva u same šume. Postavljaju se gravitacione žicare tipa
Bleichert, stalne i prenosne. Žicare svladavaju visinske razlike cea 500 m a dugačke
su oko 1000 m. U praksi su se pokazale jeftinije i bolje od strmih, već postojećih,
cesta. Novost za naše prilike bit će žična točila za sakupljanje materijala iz nepristupačnih
predjela, koje će zamijeniti anahronična vodena ili suha točila. Cesta ostaje i
nadalje osnovno i središnje prometno sretstvo te se kao takovo uvodi postepeno u sve
šumske predjele. Postojeće ceste proširuju se za kamionski saobraćaj.


94