DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1947 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Na temelju dvadesetogodišnjeg perspektivnog programa sastavlja se petogodišnji plan za izvršenje prve etape radova t. j . treći dio inventarizacije šuma. Taj petogodišnji plan sastoji se iz: 1. Petogodišnjeg plana radova oko uređivanja šuma. 2. Petogodišnjeg plana iskorišćavanja glavnih i sporednih užitaka. 3. Petogodišnjeg plana distribucije šumskih proizvoda. Petogodišnji plan obuhvaća prvu etapu radova dvadesetogodišnjeg pro grama. Petogodišnjim planom uređivanja šuma utvrdiće se gospodarske jedi nice, koje će se detaljno urediti tokom prve etape od 5 godina. Petogodišnjim planom iskorišćavanja glavnih i sporednih užitaka odrediće se sječivi etati, a planom distribucije biće ustanovljeni industrijski etati. U tom duhu se danas provodi inventarizacija šuma u Hrvatskoj sjeverno od rijeke Save, gdje se terenski radovi nalaze u završnoj fazi. Do sada su se šume svake pojedine kategorije vlasništva uređivale na poseban način. Za uređivanje državnih šuma postojala su Uputstva Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu br. 33.820 od 29. prosinca 1931. godine. Za uređivanje šuma pod naročitim javnim nadzorom vrijedila je Naredba Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade od 23. travnja 1903. godine broj 23.152. Šume imovnih općina uređivale su se po Naputku B za izmjeru, procjenu i uređenje gospodarstva kod krajiških imovnih općina, a kasnije po kontrolnoj metodi ing. M. M a r k i ć a. Što se tiče privatnih šuma, tu je postojala mogućnost odabiranja naprijed spomenutih metoda uređivanja šuma. Po tim uputstvima, napucima, naredbama i direktivama vršila se inventarizacija, odnosno uređivanje šuma. Prema tome nije bilo jedinstvenog rada u uređivanju šuma, a ni povezanosti čak niti za jednu vrst šumovlasnika, a kamoli za sve šume. To je još razumljivije, ako se uoči da i Zakon o šumama od godine 1929. (§ 74.) nije nije tražio uređivanje, pa ni inventarizaciju privatnih šuma manjih od 300 ha. Kako do sada nije bilo organske povezanosti gospodarskih jedinica u gospodarske jedinice višeg tipa (područja i oblasti), nije se vodilo računa o izravnavanju etata čak ni u okviru jednog ravnateljstva šuma, izuzev male iznimke, a kamoli u granicama države. Uz najsavršenije metode uređivanja šuma i najbolju volju šumarskih stručnjaka za osnivanje gospodarskih oblasti i područja nije moglo biti planskog šumskog gospodarstva i planskog uređivanja šuma. Dok se prije vršila inventarizacija šuma izolirano po kategorijama vlasništva, danas se pristupilo organizirano inventarizaciji svih šuma za cijeli državni teritorij bez obzira na vrst vlasništva. S druge strane treba naglasiti, da se do sada kod radova uređivanja šuma nije dovoljno vodilo računa o potrebama na drvu širokih narodnih masa i industrije. Danas, baš naprotiv, onim istini marom kojim se ustanovljuju taksacioni elementi, prikupljaju se i podaci o potrošnji drva radi pravilne distribucije šumskih užitaka. I po metodama rada razlikuje se sadanja inventarizacija šuma od dosadanjih takvih ili njima sličnih radova. Na temelju prijašnjih metoda uređivanja šuma doneseni su gdjekad nepouzdani podaci kako u pogledu veličine etata, tako i u pogledu njegova iskorišćavanja. Sadanjom inventarizacijom bila bi ta mogućnost smanjena, jer se gospodarske jedinice ne tretiraju više samostalno kao do sada. One su uključene u odnosno šumsko-privredno područje, koje pretstavlja jednu gospodarsku cjelinu za koju se kontrolira etat, sastavlja perspektivni program iskorišćavanja glavnih i sporednih užitaka i t. d. Prema tome ovakav je način uređivanja šuma mnogo objektivniji u 70 |