DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Vrst drva kod toga malog poseda je uglavnom: hrast, grab, cer klen i hukva, i to u takvim dimenzijama, da se mogu proizvesti samo sitniji Sorti ment! i ogrev. Sem toga parcele privatnog šumskog poseda su jako razbacane, izmešane sa poljoprivrednim zemljištem i organski vezane za to zemljište. Prema tome ne postoje ekonomski uslovi za osnivanje šumskih zadruga za skoro svu površinu privatnog šumskog poseda. S druge strane teško se može poljoprivredni posed udružiti u seljačku, radnu zadrugu višeg tipa, bez šumskog poseda, jer se oni, kako je već rečeno, dopunjuju. U zadrugu treba radi toga da ulazi celokupni posed. Zadrugarska praksa u Dalmaciji sa mešovitim poljoprivrednim i ribar. skim seljačkim zadrugama to potvrđuje. Tamo se pokazalo da je vrst zadruge ovisna o jakosti pojedine grane privrede. U ribarski pasivnim krajevima ribarstvo je udruženo kao pomoć poljoprivredi u seljačkim radnim zadrugama. Smatramo stoga da je pravilan put rešenja pitanja privatnog, razbacanog šumskog poseda, njegovo udruživanje sa poljoprivrednim zemljištem u seljačke radne zadruge, gde će njegova funkcija, pomoći poljoprivredi, i dalje ostati kao takova. Seljačka radna zadruga će biti garantija da se šumski posed očuva i da se eventualno sa zadružnim pošumljivanjem još i poveća. V. Pojavom masovnog zadrugarstva — ne precenjujući opet njegovu snagu — smatramo da su stvoreni uslovi da se neki šumarski problemi postave na zdravu osnovu u cilju njihovog rešenja, odnosno da zadrugarstvo kao organizovana snaga najširih radnih masa naročito seljačkih, svojom saradnjom pomogne i omogući njihovo rešenje. Uglavnom se radi o problemima: 1. Prekomerno trošenje drveta na selu. 2. Snabdevanje zadruga ogrevom. Pomanjkanje drveta u čisto poljoprivrednim rejonimo. 3. Pošumljavanje krša i goleti. 4. Zaštita poljoprivrednih kultura od suvih vetrova pomoću šumskih pojaseva. 1. Prekomerno trošenje drveta na selu. Dobro je poznato, da naše selo troši previše drveta. Uzroci su tome mnogostruki: Otvorena ognjišta koja troše tri puta više drva od štednjaka, stalna vatra preko celog dana, a leti u nekoliko navrata, upotreba sirovog drva, slabo Izolirane stanbene prostorije, zatim gradnja kuća od samog drva, itd. Koliko troše drva seljačka domaćinstva, teško je pouzdano reći. Prema jednom novijem obračunu potrošnje drva u NR Hrvatskoj (vidi Sum. List "VII.—IX.) iznosi potrošnja ogrevnog drva na području nekih okružnih odbora: 106 |