DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 14 <-- 14 --> PDF |
2. Snabdevanje zadruga ogrevnim drvom i sitnom građom. Pomanjkanje ogreva u poljoprivrednim rejonima. Sve veći pokret za osnivanje seljačkih radnih zadruga nameće nam pitanje snabdevanja tih zadruga ogrevnim drvom i sitnijom građom u krajevima,, koji su oskudni na drvu. Pomenuto je već da danas imamo oko 350 seljačkih radnih zadruga koje učlanjuju oko 25.000 seljačkih domaćinstava. Te zadruge su većinom u Vojvodini i Slavoniji. Pretpostavimo da tih 25.000 domaćinstava treba godišnje polovicu od one količine ogreva koju troši prosečno jedno seljačko domaćinstvo u Hrvatskoj — jer će se koristiti i poljoprivrednim otpacima — dakle 7,5:2 = 3,75 prm. Prema tome bi morali dati tim zadrugama 93.750 prm. ogreva, pa kako ga nema u blizini morali bi ga prevesti, u koju svrhu bi nam trebalo 3125 vagona. Ogroman je gubitak zadružne privrede, kao i privrede uopšte, ako zadružno seljačko domaćinstvo mora da kupuje ogrev, koji mora da se prevozi železnicom iz drugih krajeva, jer prvo: slabi ekonomsku snagu zadružnog domaćinstva, koje kupuje nešto što može samo da proizvede, i drugo: opterećuje železnički saobraćaj. Radi toga je i postavljeno kao princip kod udruživanja seljačkih gazdinstava, kojima je ekonomska osnova poljoprivredna, a ujedno su i posednici šumskih površina, da se u seljačku radnu zadrugu udružuje ceo posed: poljoprivredno zemljište sa šumama koje čine zadružni šumski fond. Ako pak seljačka radna zadruga nema šumskog fonda na pr. većina zadruga u Vojvodini i Slavoniji, treba ga pošumljavanjem sa brzo rastućim vrstama drveća svake godine postepeno stvarati. Svaka zadruga će u sklopu svog imanja naći zemlje koja nije najpodesnija za poljoprivredne kulture: čiste peskulje, mrazišta, podvodna tla, kisela it. d. Pošumljavanjem takvih zemljišta brzorastućim vrstama zadruga može da dobije već za kratko vreme ogrev kao i sitnije Sortimente kao što je n. pr. kolje. Naročito je podesna u tu svrhu u ravnicama naših velikih reka kanadska topola a u brezuljastom području bagrem. Jedan ha bagrema 6 godina starog daje 4—6 cm debelo drvce i drvnu masu od 12—40 m3, jedan ha može prema tome da snabdije sa ogrevom od 3 do 10 domaćinstava. Nijedan godišnji proizvodni plan seljačkih radnih zadruga ne bi smio da bude bez predviđene površine za pošumljavanje. Na koncu ćemo rekapitulirati ovo pitanje: 1. Zadruga nema šumskog fonda ili vrlo malo. Poljoprivredni otpaci i zadružna nabavka uglja ili lignita. Stvaranje šumskog fonda pošumljavanjem brzorastućim vrstama drveća. 2. Zadružne šume pokrivaju potrebu zadrugara na ogrevu. Čuvanje i održavanje šumske površine i redovno pošumljavanje sečina. 3. Prihod zadružnih šuma prelazi potrebe zadrugara. Stvaranje rezerva ili višak upotrebiti u opšte zadružne svrhe. Male seljačke hrastove šume i zabrani imaju jedan Sortiment, koji redovno državne šume nemaju u velikim količinama, a to je rudno drvo. Državna bi preduzeća mogla da vrše zamenu tog drva za ogrev. 108 |