DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Sa gornjim ne tvrdimo da će pajasen resiti pitanje ogreva na kršu, ali može da bude brza pomoć ponekim zadrugama, prema lokalnim prilikama i na terenima koji nisu upotrebljivi za druge korisnije šumske kulture. Slični eksperimenti su pravljeni sa raznim vrstima drveća, u raznim pravcima, a sve u cilju da se od kultura postignu što brže koristi i da se ujedno očuva i tlo. Među koristi koje može da pruži šuma zadružnim poljoprivrednim kulturama spada i zaštita od štetnog delovanja vetrova, bujica i ispiranja tla. Kulture raznog plodonosnog drveća i voćaka u smesi sa šumskim drvećem kao zaštitom mogu biti od velike koristi zadrugama. Od velike je važnosti da se razvoj seljačkih radnih zadruga omogući u ovom pravcu shodnim zakonskim merama u pogledu dodeljivanja šumskog zemljišta i pomoći zadrugama u svrhu pošumljavanja. U bivšoj Jugoslaviji je u Zakonu o šumama bila predviđena deoba zajedničkih pustih zemljišta u čl. 106, na osnovu kojega je trebalo da se donese poseban zakon, i ta deoba je prema obrazloženju zakona trebala da bude individualna. Dodeljivanje krša pojedincima u svrhu pošumljavanja — pored zadruga — jeste mera svakako zastarela, ali da se ne postavi stvar kruto, upotrebit će se tamo gde postoje uslovi i gde zadrugarstvo nije još razvijeno. O dodeljivanju krša šumskim zadrugama nećemo ni govoriti, jer takve zadruge na području golog krša uopšte ne postoje a niti nema uslova za njihovo osnivanje. Dinamički gledajući svakako je dodeljivanje krša seljačkim radnim zadrugama napredna privredna mera, koja će razvojem tih zadruga dobivati sve više na važnosti, dok će dodeljivanje krša pojedincima konzekventno biti u opadanju. , Ne bi smelo biti ni jedne seljačke radne zadruge na kršu koja u svom godišnjem proizvodnom planu nema barem 1 ha kraške gole površine određene za pošumljavanje. 4. Zaštita poljoprivrednih kultura od suvih vetrova, sa šumskim pojasevima. Delovanje šume na poljoprivredne kulture odavna je već poznato. Gogolj, veliki ruski pisac, u »Mrtvim dušama« na mestu gde jedan vlastelin govori o uspesima u gospodarstvu nekog drugog vlastelina, kaže: »Šuma sem što mu kao šuma treba, još mu treba i zato da njivama dade vlage koliko je potrebno, da ih opalim lišćem nađubri, da im načini hlada. Kad je svud u okolici suša kod njega nema suše, kad je u okolici nerodica, kod njega nema nerodice.« Ovo opažanje velikog ruskog pisca pretvorilo se danas u SSSR-u u široku upotrebu šumskih zaštitnih pojaseva u borbi protiv suše, a koje je moglo da se primeni u potpunoj meri zahvaljujući uslovima koji su stvoreni pobedom socijalizma. Da se dobije slika o zamašnosti tih radova, citiramo Borbu od 5. III. 1947.: »U Ukrajini, Kubanskoj dolini, Centralnim oblastima i Dolini Volge sada se neguju pojasevi šume na prostoru od 168.000 ha, koji će do kraja 111 |