DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Ing. R. BENIĆ (Zagreb) ZADACI ŠUMARSTVA U PETOGODIŠNJEM PLANU RAZVITKA NARODNE PRIVREDE FNRJ U GODINAMA 1947.—1951. ...... ........... . .......... ..... ........ ......... ......... .. .. .. .>. . 1947—51 .. .. Oslobođenjem naše zemlje, s jedne strane od fašističkih okupatora, a s druge strane od kapitalističke eksploatacije radnih masa, stvoreni su uslovi za prelaz na plansku privredu. Planska industrija, u svojoj biti, neda se zamisliti u kapitaUstičkom društvenom poretku, koji se razvija po anarhičnim zakonima kapitalističke privrede, koji u tim zemljama vladaju poput stihijske sile. Stvaranjem jakog državnog, u svojoj: biti socijalističkog, privrednog sektora u našoj privredi, te likvidacijom eksploatatorske svojine, u industrijskoj proizvornji i financijskom sistemu, dati su, kako kaže naš zakon o petogodišnjem planu, uslovi za otstranjenje slijepog djelovanja ekonomskih zakona i uz radni polet stvoreni uslovi za sistematski prelaz; na plansku privredu. Osnovni zadatak našeg privrednog plana, kojeg je postavila Narodna skupština FNRJ jeste: 1. likvidirati privrednu i tehničku zaostalost, učvrstiti ekonomsku i odbranbenu snagu zemlje, 2. učvrstiti i dalje razviti socijalistički sektor narodne privrede i nove odnose proizvodnje, koji iz njega proističu i 3. podići opće blagostanje trudbenika sva tri privredna sektora (tj. državnog, zadružnog i privatnog). Preduslovi za prelaz šumske privrede na plansko gospodarenje potpuno su ostvareni. Donesenim zakonima sve šume, osim malih seljačkih šumica postale su opće-narodno dobro, kojima upravljaju bilo ministarstva šumarstva putem glavnih direkcija šumskih gospodarstava i njezinih šumskih gospodarstava (šume republikanskog značaja), bilo narodni odbori (šume lokalnog značaja t.j djelovi bivših drž. šuma, imovnih općina i zemljišnih zajednica, koji su izlučeni kao šume lokalnog značaja. Privatni sektor također je uklopljen u plansko gospodarenje, te su tako stvoreni prvi preduslovi planiranja u šumarstvu. S druge strane, drvna industrija je, možemo reći, u cjelini prešla iz ruku kapitalista u državne ruke tj. postala opća-narodna svojina, te i s te strane nema zapreka planiranju. A. OSNOVNI ZADACI Osnovni zadaci petogodišnjeg plana s obzirom na šumarstvo jesu: »Racionalno iskorišćavati šume i poduzeti mjere za štednju ogrjevnog i građevnog drveta i čuvanje i zaštitu šuma od oštećivanja i elementarnih nepogoda. 138 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Mehanizirati i racionalizirati radove sječe i prerade drveta u šumi, kao i transport. Izgrađivati kadrove stalnih šumskih radnika.« Ovi osnovni zadaci daju maha razvitku šumske privrede i velike mogućnosti za njezin pravilan razvoj. Postavljeni zadatak racionalnog iskorišćavanja šuma i poduzimanje mjera za štednju drveta kako na ogrjevu, tako i za građu, je osnovni zadatak velikog značaja, koji treba da rukovodi ne samo šumarske stručnjake, nego i cio naš narod, što u prijašnjim režimima nije bio slučaj. U cilju čuvanj,a šuma i zaštite od elementarnih nepogoda, Narodna skupština FNRJ već je donijela Zakon o zaštiti šuma od požara. Mehanizacija i racionalizacija, kako sječe i prerade drveta u šumi, tako i transporta, uveliko će smanjiti troškove proizvodnje, a time i cijenu drvnih proizvoda. Tome cilju doprinijet će i izgrađivanje kadra stalnih šumskih radnika, jer pomanjkanje radnika osjeća se kao veliki manjak u našoj šumskoj privredi. U cilju ostvarenja ovih osnovnih zadataka u općem pregledu petogodišnjeg plana predviđa zakon u godini 1951. ostvarenje pošumljene godišnje površine sa 252%, a ostvarenje sječe drveta sa 84% u odnosu prema 1939. godini. (Vidi grafički prikaz 1. i 2.). f.959? "9SV g. 9c*e /KL. 200ocha. 1J Chinos1poscjmj/ipows/he r939i /SW/^> Ovaj osnovni zadatak tj. povećavanje pošumljene površine i smanjenje sječe, od naročite je važnosti kada se u obzir, da je naša zemlja opustošena ratom i naše potrebe drvne građe su ogromne. Ostvarenje smanjenja sječe, provesti će se s jedne strane, kako je već rečeno, racionalizacijom iskorišćavanja, te štednjom ogrjevnog i građevnog drveta i njegovom zamjenom sa drugim proizvodima. Pošumljavanje će se postići većim investicijama i dobrovoljnim radom. Investicije u šumarstvu popeti će se od 200,000.000.— Din u 1939. na 800,000.000.— Din u 1951. godini, to jest, povećanje za 400% prema investicijama 1939. godine. Vrijednost novih investicija u šumarstvu u periodu 1947.— 1951. iznosit će 3,6 milijarda Din, što znači za toliko povećanje vrijednosti naših šuma^ 139 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Dnvse mase a ^.... m* 2j Oc/oas-s/ectt"h cfi*&B& fnasci de /znaš &o/iću?a .. ihafc&Lri/o &$9, .&. ter/ B. PLAN RAZVITKA PROIZVODNIH SNAGA 1. Plan privrede goriva Zakon izričito navodi: »Drvo kao gorivo u industriji i za grijanje prostorija u najvećoj mjeri zamijeniti upotrebom uglja podesnog kvaliteta. Za pogon šumske vuče upotrebiti plinske generatore sa šumskim otpacima. Otpatke drvne industrije upotrebljavati za izradu građevinskog materijala i za kemijske svrhe.« 2. Drvna industrija Drvnu industriju treba razviti do te mjere, da se mogu potpuno i najbolje iskoristi sve raspoložive sirovine dobivene sječom šuma, kao i otpaci sa pilana. U tu svrhu osnivati kombinate drvne industrije. Zadatak — sprovesti koncentraciju malih pilana, likvidirati zastarjele prekobrojne pilane i izvršiti pravilan razmještaj novih pilana, tako. da ukupni kapacitet ne prijeđe 1,650.000 m3 rezane građe, također će doprinijeti čuvanju šuma. U cilju racionalnog iskorištenja drveta povećat će se proizvodnja šper ploči na 48.000 m3, te proizvodnja materijala iz drvnih vlakanaca na 32.000 tona u 1951. godini. Predviđa se i veliki razvitak ostalih industrija, čija je sirovina drvo, kao što su: Kemijska prerada drveta i povećanje proizvodnje drvnog špirita na 4.800 tona u 1951. 140 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Povećanje proizvodnje celuloze u 1951. na 87.000 tona, tj. 2.4 puta više nego 1939. godine. 3. Šumarstvo U toku pet godina pošumit će se, u cilju sačuvanja i melioracije zemljišta, poboljšanja režima voda, zaštite poljoprivrednog tla i podizanja proizvodnje šumarstva 100.000 ha starih sječina, paljevina, goleti i krša. Isto tako sprovesti će se melioracija zapuštenih šuma na površini od najmanje 150.000 ha, te pristupiti uređenju jedne polovine svih registrovanih bujičinih područja. Od uređajnih radova treba premjeriti, inventarisati, te odrediti prirast i prinos na površini od namanje 3,000.000 ha šuma. Rad naučnih ustanova i stanica za šumska´ispitivanja treba u što većoj mjeri razviti, a kao glavne zadatke im odrediti: a) proučavanje mjera za povećanje prirasta, b) proširenje postojećih i uvođenje novih vrsti drveća sa velikim prirastom, a potrebnih savremenoj drvnoj industriji, c) smanjenje troškova pošumljavanja mehanizacijom rada i što većom primjenom sjetve sjemena mjesto sadnje biljaka, d) ispitivanje tehničkih svojstava drveta, a naročito u vezi sa iskorištavanjem otpadaka i manje vrijednog drveta. Otpatke sječe, prerade i izvoza treba smanjiti na minimum i iskoristiti ih za dobivanje korisnih proizvoda. Uklanjati otvorena ognjišta i ložiti samo sa prosušenim drvetom, a u građevinstvu zamjena drveta drugim materijalom kod podizanja zgrada, u rudnicima, a naročito za željezničke pragove. Tipiziranjem u građevinskoj stolariji i izgradnji namještaja smanjit će se i u tim granama potrošnja drveta. 2ac/bci /xsumfyatKinta. t/fote/ <9i7 - /95-/ c/ ... Sr6. H 3) Ziehet ............. * 141 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Osiguranjem boljeg iskorišcavanja lišćara, a naročito bukovih trupaca za pilane, kako to predviđa zakon, ostvarit će redukcija sječa četinjara, koja je naročito jaka bila u planinskim krajevima Like i Gorskog Kotara. U cilju mehanizacije i racionalizacije iskorišcavanja šuma provesti će se slijedeće mjere: a) Staviti u rad 2.000 motornih i električnih ručnih testera. b) Opskrbiti šumarstvo velikim brojem stalnih i prenosnih dizalica, te tako mehanizirati utovar i pretovar za 30%. c) Radi otvaranja novih šumskih kompleksa, pored guste mreže puteva za zaprežnu vuču, izgraditi najmanje: 250 km puteva za traktore, 700 km puteva za kamione, 200 km šum. željezničke pruge i 50 km žicanih željeznica. d) Za mehanizaciju transporta osigurati 600 traktora, 700 kamiona, 100 lokomotiva, pretežno motornih i veći broj kola sa gumama za zaprežnu vuču. Najmanje 30% svih vozila upotrebiti za pogon na drveni ugalj ili drvo, a parne lokomotive zamijeniti motorima. Suma. i/ fobi/ -W7 -&f/. v 6a. Sri. /u. S6&. BJA .. ... *M.. Zac/oci meüorcrcij´e sua. 142 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Radi boljeg upravljanja i čuvanja šuma izgraditi će se 100.000 m2 upravnih i čuvarskih zgrada, a u cilju zaštite šuma regulirati šumsku pašu i organizirati službu za zaštitu od požara i zaraze od potkornjaka. Zadaci šumarstva su kako vidimo vrlo veliki, ali nisu neostvarivi. Šumarstvo u planu privrednog razvitka pojedinih narodnih republika može se prikazati slijedećim pregledima i grafikonima: I. Pošumljavanje starih sječina, paljevina krša i goleti, melioracije zapuštenih šuma i zadaci uređenja šuma prikazani su u slijedećim grafikonima: (vidi grafikone 3, 4 i 5). Zactact weet/varya soma . lotu /9i7-VSf uho Sri. Mv. Six. Butt. Mat. C.&. r/i/AJ. f ZacJaci urectivarya šuma Prema tome u ostvarenju ovih zadataka sudjelovat će pojedine narodne republike u slijedećim postotnim iznosima: Tabela broj 1. Narodna republika Zadatak Bosna Srbija Hrvatska Slovenija Makedonija Crna Gora FNRJ j Hercegov. Pošumljavanje 38% 25% 4% 21% 10% 2% 100% Melioracija zapuštenih šuma 26.7% 16.7% 0% 40% 10% 6.6% 100% Uređivanje šuma 20% 26 7% 12% 28.7% 7.6% 5% 100% C. UPOREDNI PLANOVI Uporedni planovi za šumarstvo i drvnu industriju prikazani tabelama i grafikonima po granama proizvodnje i republikama iznose: 143 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 50 <-- 50 --> PDF |
I. Drvna industrija Tabela broj 2. Narodna republika Sayezna S e % a Vrst proizvodnje Bosna i MakeCrna ind. FNRJ. Srbija Hrvatska Slovenija poduzeća Herceg. donija Gora 1939. 14* 224* 581* 473* 10 60 Rezana 1951. 245 363 300 575 17 90 60 1.650 grada °/o povećanja 1.750»/« 162»/o 52%> 12P/. 170«/» 150»/. (1000 rri3) °/o sudjelovanja republ´. u 1951. 15% 22»/» 17»/o 35»/» 1»/. 6»/o 4»/o 100»/» 1939. 4.500* 14.000* 18.500 Šper 1951. 11.500 17.000 6.300 13.600 — — 48.400 ploče °/o povećanja 256»/o 121°/o 262»/o (m3) %> sudjelovanja republ´. u 1951. 24«/» 35»/» 13»/o 28°/. 100»/o * Podaci za 1946. odnosno za 1947. god. II. Šumarstvo Uporedne količine drvnih masa za sječu 1946. i 1951. godine prikazane su u grafikonima 6. i 7. JBrrne mase posječene /9(... Jtfirz/e mase Atye OP se Q i I i III 1 Sri (fry Skv $./#. /Yajt CG Ost. s,v9«. 5M #rv. S/ov SM Mat C<3 Ort J**5» eyOohea s/eč/W/i 144 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 51 <-- 51 --> PDF |
...&.... za "...... &&& Dmtemao&za. ndüsfryi/ .../. i V % s ._.| % V i i i -..-1 Sm6 Hrv. S/of. S/Uf Ma/r. CO Os/. ?M?J S<6 f*v S/.. 8´# ../. CG Or/ FA/./ ../../... cfcwS mayo za sno6af/evan/e /ndus&//e *Wf i JSf/.joct-hf fio Woroah/m ne/xA&homcu Prema stanju 1946. i zadatku za 1951. god. pokazuje se ovdje slijedeći odnosi drvnih masa po republikama, izraženi u postocima: N iirodna republi k a Sume Drvna masa za Svega Pri savez, Bosna i .Make-Crna FNRJ. mjedba sječ u Srbija Hrvatska Slovenija značaja Herceg. doniia Gora /«odnos sudje20°/. 25% 13% 32% 2% 8% — 100% lovanja 1946. g. % odnos sudje21% 25% 13% 30% 5% 6% — 100% Ukupna lovanja 1.951. g. % odnos 1951. 98% 92°/. 88% 88% 187% 75°/» 156% 93% prema 1946. g. / odnos sudje11% 24% 15% 43% 1% 5% 1% 100% lovanja 1946. g. Za indu% odnos sudje19*/ » 25% 15% 33% 2% 5% 1% 100% striju lovanja 1951. g. °/o odnos 1951. 139% 86% 84% 65% 107% 88% 156% 83% prema 1946. g. Odnos drvne izrade 1946. godine 30% 50% 50% 68% 31% 33% 100% 51% za ind. prema 1951. godine 42»/o 47% 55% 50% 17% 38% 100% 46% ukupnoj 145 |
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Ukupni odnos ukupnih drvnih masa i drvnih masa za snabdijevanje industrije u godinama 1939., 1946. i 1951. prikazan je u grafičkom prikazu 2., a izražen u postocima iznosi: 1939. godine . . . . . . . 35% 1946. , 51% 1951. „ ....... 46% Zakon o petogodišnjem, planu kaže, da izvršenje zadataka petogodišnjeg plana pretstavlja dužnost i čast svakog građanina Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Izvršenje zadataka petogodišnjeg plana pretstavlja dužnost i čast svakog građanina Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Od pravilnog izvršenja plana ovisi podizanje životnog standarda cijelog naroda i zalaganjem naših naroda. Plan će biti izvršen ü potpunosti. Ovaj prikaz ima cilj, da upozna sve šumare sa onim dijelovima zakona, koji se odnose na šumarstvo i šumsku privredu, jer samo poznavanjem zadataka, koji se pred nas postavljaju moći ćemo uspješno pristupiti njihovom izvršenju. ......... . : ..... ....... ........ ......... ...... ........... . .......... ..... ........ ......... ......... .. .. .. .). . 1947—51 r. r r * :: 146 |