DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-5/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
trebalo ranije obaviti, a u mnogim"..;našim" krajevima se prekasno kosi. Prema tome bi mnogi gospodar mogao podvostručiti vrijednost svojega uroda i ako bi masu sijena "smanjio ha jednu trećinu. Svakako je kasna košnja livada, koje se samo jedamput kose (ne zaotavljuju se), pa makar tlo bilo kako mršavo, očiti gubitak. Jednaka je stvar i sa lišnjacima (lisnici)´kako za prehranu divljači tako i domaćeg blaga. Za lišnjake treba nasjeći grana za to prikladnih vrsta drveća p o potpuno m razvoj u lista t. j. najzad do juna; kasnije lišće ne vrijedi mnogo kao hrana. A naš seljak radi baš obratno, kad pokosi livade i vidi da je slab urod, onda tek u julu, augustu i još kasnije siječe grane i sadijeva lišnjake. Načelo je, da šuma sama po sebi prehranjuje divljač naročito srne čitavu godinu. U normalnim prilikama je umjetno krmljenje srna u većini naših lovišta nepotrebno. Ako je već stiska za hranu, to dajemo srnama prirodnu hranu koja je u lovištu na taj način, da im posiječemo ili okrešemo različito lisnato drveće, u prvom -redu topolu, vrbu, jasen i uopće drveće i grmlje sa nekom sočnom korom i debelim pupovima, ili pak otkopamo i razgrebemo snijeg da srne mogu doći do zelenih kupina. Sa stabala potegnemo- bršljan a-sa grana skinem´o imelu, koju srne osobito rado grizu. U nuždi dobri su vrhovi i grančice jela i smreka, od koje divljač ne zazire, jer je njihova Cetina još uvijek neuporedivo bolja hrana od umjetnog krmljenja. Na domaćem staništu divlje izrasle biljke i trave bez ikakovog umjetnog gnojiva najbolja su paša naše divljači. U tome leži sva taj-na zdravlja, jakosti i otpornosti naše divljači. Uza to moramo dobre plemenjake (nasljednike) jelene i srnjake čuvati i ostaviti ih da ostare sve do njihova nazado vanja . Jednako moramo i kotilje (žensku divljač) čuvati do starosti, jer nažalost ne znamo koje od njih nose u sebi elemente nazadovanja budući da ne nose rogove. Kad smo to sve upoznali, tak smo na dobro m put u ishrane i uzgoja naše papkarske divljači. Sadrža j : Autor navada uspjeh, u inostranstvu provedenih istraživanja, kako kemijski sastav prehrambenih biljaka upliva na tjelesnu jačinu i razvoj rogova kod cervida i kako se umjetnim gnojivima povisuje hranidbena vrijednost pojedinih biljaka i trava. Na temelju tih pozitivno provedenih pokusa autor izvodi svoje dalje zaključke, da su divlje izrasle biljke i trave na domaćem staništu bez umjetnih gnojiva najbolja prirodna hrana. Ing. Z. Turkalj ULOGA ŠUMARSTVA U OBNOVI NR BOSNE I HERCEGOVINE Naša federalna jedinica Narodna Republika Bosna i Hercegovina imala je čast da sudjeduje u narodno-oslobodilačkoj borbi sve od njenog početka pa do konačnog pobjedonosnog završetka. Narodno-oslobodiiačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije pružali, su pune četiri godine na prostranom području Bosne´i Hercegovine gigantski otpor okupatoru i njegovim satelitsko-kvizlinškim trupama nanoseći im ogromne gubitke u ljudstvu i materijalu. Bosna i Hercegovina je radi toga bila trn u oku okupatora. Ona je radi toga podnijela u toku rata teške žrtve. Njezino je stanovništvo u velikom procentu prorijeđeno, ä velikim dijelom sa svojih ognjišta rastjerano. Bezbrojna su sela popaljena, gradovi razoreni, ceste, željeznice i mostovi porušeni, telegrafske i telefonske linije pokidane, industrija sa njenim mnogobrojnim postrojenjima i uređajima uništena, privreda do temelja rastočena, a ekonomski život sveden u granice opšteg siromaštva i primitivizma kakvog novija historija nije zabilježila. U Bosni i Hercegovini palo je u toku rata preko 700.000 života poginulih i ubijenih. Izgorjelo je, porušeno i teško oštećeno preko 130.000 javnih i stambenih zgrada i preko 220.000 gospodarskih: zgrada. Srušeno je oko 18.500 m. cestovnih mostova, preko 4.600 m. mostova na državnim željezničkim prugama i preko 3.500 m. mostova na željezničkim prugama industrijskog karaktera. Ugljenokopi, željezna, hemijska i druge industrije uništene su odnosno onesposobljene u toku rata za preko 80°/o njihovog predratnog stanja. 148 |