DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1947 str. 18     <-- 18 -->        PDF




Planski razvoj narodne privrede postavlja, dakle, i pred šumarstvo, pred
važnu granu opšte privrede, zahtev ,sa temeljitom revizijom i radikalnom
korekcijom izvesnih teoretskih principa, koji su do sada važili ne samo kao
načela šumskog gospodarstva, već koji su, u službi kapitalističke privrede stare
Jugoslavije u skladu sa ekonomikom kapitalističkog poretka, prestavljani ponekad
čak i kao ekonomski aksiomi, a ostajali većinom bez životne primene.


Promatrajući principe šumskog gospodarstva pod uglom naše današnje
društvene stvarnosti, tj. perioda prelaza na plansku privredu, perioda pristupanja
socijalističkoj izgradnji narodne privrede, pre svega treba jasno
postaviti činjenicu da, se odnosi i proporcije, u kojima treba
da se razvija šumska privreda i šumarstvo uopšte, iz
osnova razlikuju od odnosa i proporcija postavljenih
stihijskim zakonima kapitalističkog poretka.


Pored toga kod pravilnog utvrđivanja osnovnih principa u šumskom gospodarstvu
moramo se bezuslovno opredeliti za metod privredne dinamike i
odbaciti stari način posmatranja privrede u statičkom obliku, koji bi nas
neminovno doveo u položaj, da na izvesno pitanje ne nađemo odgovora, tj.
ne izvršimo postavljeni zadatak ili će takav stav u datoj situaciji doći u disharmoniju
sa planskim rukovodstvom šumskog gospodarstva u sklopu ostvarenja
zadataka petogodišnjeg plana kao celine.


Linija razvoja šumarstva u skladu sa petogodišnjim planom mora ići
pravcem, koji garantuje, da će razvoj šumske privrede biti uskladjen i uravnotežen
sa privrednom delatnošću grana na nižem i onih na višem stepenu privrednog
razvitka, vodeći istovremeno računa o daljnjem planskom razvoju
i unapređenju pojedinih grana.


Kao osnovni princip pravilnog prilaženja narodnoj planskoj privredi i
uspešnog ostvarenja petogodišnjeg plana treba postaviti liniju da šum a
presltavjlja prvenstveno srestvo z;a poboljšanje života naše
narodne zajednic e, snažni izvor sirovina, produkata i
drugih koristi za materijalno podizanje zemlje.


Prema tome, potrebno je pre svega uzeti temeljito u ocenu dosadanji
princip po trajnost i šumskog gospodarstva, princip po kome je šuma
u užem ili širem opsegu tretirana kao objekt sam po sebi, sam za sebe, sa
svrhom samom sebi. Potrebno je koremito raščistiti sa dosadanjim posmatranjem
šume kao izoliranog pitanja, kao samostalne ekonomske kategorije.
Mesto toga, pošavši od dužih planskih perioda, no vodeći istovremeno strogo
računa o celokupnoj privrednoj liniji kraćih planskih perioda, treba šumi i
preko nje šumskoj privredi i šumarstvu uopšte uvek određivati pravilni ekvi valenat
svrhe i tretmana u sklopu opšte privrede, upravljane planskim
gospodarstvom. Teorija potrajnosti, koja je ü dosadanjoj praksi ili sama
po sebi demantovana nepravilnom primenom po prostoru ili po vremenu ili
je po pravilu ostala samo mrtvo slovo teorije, koje se šumoposednik, uključivši
i državu, iz spekulativnih i drugih razloga nije pridržavao, treba da bude
podvrgnuta temeljitoj reviziji. Specijalno u prelazu na plansku privredu tu
teoriju moramo uzeti u kritičnu ocenu i dozvoliti joj eventualnu primenu
jedino uz dinamično proširenje vremenskih i prostornih elemenata i pod
uslovom da se podvrgava principijelnoj i povremeno prilagođavanoj redukciji
isključivo samo u srazmerama ekvivalenta jedne privredne grane u sklopu naše
opšte narodne privrede.


176