DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 72     <-- 72 -->        PDF

i o potrebi za izlaženje ovakvog lista, nalazimo već u prvom broju praktičnu njegovu
primjenu u člancima: »Zaštita naših šuma od potkornjaka«, »Mogu li sam napraviti
visomjer«, »Mjerila«, »Značaj opšteg zakona o zaštiti šuma od požara«, »Uloga i značaj
stručnog šumarskog kadra sa srednjoškolskim obrazovanjem« i t. d.


Svi su ti članci sažeti, popularno obrađeni, jasni i prema tome najbolje odgovaraju
postavljenom zadatku. Kod toga treba istaći zalaganje drugova stručnjaka
šumara üs NR B. i H. i njihovu suradnju u tom listu kao putokaz svim stručnjacima
u FNR Jugoslaviji na koji način treba pomagati i izdizati onaj kadar, s kojim zajednički
radimo, kome predajemo na čuvanje toliku imovinu kao rijetko kojem držav
nom službeniku. Ono, što su u prošlosti uzalud molili lugari da dh stručnjaci u »Lugarskom
listu« pomognu svojom suradnjom, danas se ostvaruje.


Osim toga potrebno je, da se svaka ustanova založi što više oko izdavanja
»Narodnog šumara«, a da on može u potpunosti izvršiti svoj zadatak trebalo bi kod
svake ustanove odrediti jedno lice kao povjerenika lista, koji bi se starao oko
prikupljanja materijala od suradnika, oko ubiranja i doznačivanja pretplate te prikupljanja
pretplatnika. Uredništvo pak neka nastoji ne samo da list ostane na početnoj
visini, nego da ga još više dotjeruje i usavršava.


»Narodno šumar« izlazi jedamput mjesečno. Godišnja pretplata iznosi 80 dinara,
koju treba slati putem Narodne banke u korist tekućeg računa ministarstva šumarstva
NR B. i H. broj 7-801-102 sa oznakom »Pretplata«. Redakcija i administracija
nalazi se u ministarstvu šumarstva u Sarajevu. Rukopisi treba da su po mogućnosti
napisani pisaćim strojem i to pisano samo na jednoj stranici i sa proredom. Svaka
suradnja se honorira. Naročito se poziva na suradnju pomoćno osoblje sa terena,
odnosno kako kaže drug Đukić Milan, lugar iz Fojnice u svom članku »Naš list«:
»Ni jedan dogođaj, koji se dogodi u našem šumarstvu, ni jedan polučeni uspjeh
u našem radu ne smije da prođe, a da ne bude objavljen u našem listu.« M.


»OSNOVNA GRAĐEVNA MEHANIKA«


U nakladi Poljoprivredno nakladnog zavoda u Zagrebu, kao drugi svezak Šumarske
knjižnice, izašla je knjiga pod naslovom: »Osnovna građevna mehanika«.
Autor je sveučilišni profesor ing. S. Flögl. To je knjiga, kako sam autor kaže, nastala
od njegovih predavanja građevne mehanike na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu
u Zagrebu. Djelo je namjenjeno u prvom redu, da posluži studentima šumarstva kao
udžbenik toga predmeta, zatim svršenim inžinjerima šumarstva za potrebe u građevnoj
praksi šumarstva i konačno »svakom koji želi upoznati osnove građevne mehanike«.


Ne samo da je djelo kao takovo namjenjeno, nego je i tako obrađeno i po
svom opsegu i po materiji. Veoma solidno, pregledno i jasno obrađeni su svi elementi
toga predmeta, koji bi mogli biti od potrebe u građevnoj praksi šumarstva.
Štoviše mogli bi reći, da materija u tom dijelu prelazi potrebe same šumarske prakse
u priličnoj mjeri, naročito, ako se ograničimo na drvenu građevnu djelatnost. Međutim
ako se uvaži želja autorova, da bi tim postala sva materija još jasnija, i da knjiga
može poslužiti kao temelj za daljnje proučavanje građevne mehanike, osobito kod
gradnje onih objekata, gdje ćemo zamijeniti drvo sa trajnijim gradivom kao što je
kamen, beton i armirani beton, onda je to proširenje bilo svakako potrebno i od
koristi za to djelo, koje može poslužiti i širem krugu interesiranim, a ne samo studentima
i inžinjerima šumarstva.


Osim toga radi lakše upotrebe knjiga je štampana dvojakim slogom. Osnovni


najvažniji dio štampan je krupnijim slovima, a sitnijim slovima štampan je onaj
dio, koji samo nadopunjuje, a gdjegdje je to potrebno i za potpuno razumijevanje
krupnije štampanog djela.
Gradivo je razrađeno u deset pogljavlja: I. Uvod, II. Sile u ravnini, III. Težište
i momenti površina prvog i drugog stupnja, IV. Nosači. Opterećenje. Trenje, V.
Izvanjske sile i nosači, VI. Unutarnje sile nosača, VII. Progibi, sapeti i kontinuirani


262