DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1947 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Ini. MILUTIN B. SIMONOV1Ć, aspirant L. T. A. Leningrad


NEKOLIKO RIJEČI O PROJEKTOVANJU UZDUŽNOG
PROFILA SUVOG TOČILA


HecKoJibKO .... o .............. ....\.... ....... ...... ...........


Poznato je da se točilo javlja kao važno šumsko transportno sredstvo u planinskim
predelima. Kao poseban i specijalan vid .transportnog sredstva ono
se odlikuje od ostalih po tome što se materijal točilom transportuje.


1.. bez ikakvog podvoznog sredstva (vagoneta)


2. najčešće bez ikakvog vučnog motora t. j . sopstvenom težinom —
gravitacijom.
Izuzimajući ona točila na kojima, zbog malog pada, treba upotrebiti vučnu
silu, mi ćemo se ovde zadržati samo na suvim točilima1) na kojima se materijal
kreće sopstvenom težinom.


Nemajući podvoznog sredstva, ne zahtevajući rashod energije za vuču pri
transportu, vrlo skromno u potrebama postrojenja, točilo je jedno od najskromnijih
transportnih sredstava u šumarstvu i kao takvo ušlo je u široku
primenu.


No pored ekonomičnosti svako transportno sredstvo, pa i točilo, mora
zadovoljiti izvesne tehničke uslove tj. mora se saobraziti izvesnim normama
da bi moglo biti korišćeno. Drugim recima, pre gradjenja, svako točilo mora
biti projektovano po pravilima i normama do kojih je nauka i praksa došla.


Nažalost, kod aas još nisu data pravila i norme po kojima treba projektovati
točila. I dan danas točila se grade bez ikakvog tehničkog projekta, prosto
po stečenom iskustvu majstorskom ,a nekad bez ikakvih majstora, od običnih
šumskih radnika. Otuda nije redak slučaj da podignuto točilo ne zadovoljava
potrebe, a ponekad se dešava da ono, sa trudom podignuto, ostane potpuno
neiskorišćeno.


Koji su razlozi da se do danas nisu oformile norme kod nas za projektovanje
točila? Mišljenja smo da je jedan od glavnih i taj što su mnogi tehnički
problemi u vezi sa transportom na točilima još uvek nerešeni. Sa druge strane
rešeni problemi ostali su rasejani po knjigama i časopisima na raznim jezicima
i trebalo bi ih sakupiti i srediti. Međutim, i sam pokušaj da se ovo učini čini
mi se, pored toga što je tegoban, u isto vreme i beskoristan. U većini slučajeva
rešavani problemi kretanja tela u točilu na vertikalnim i horizontalnim krivinama
kao i odredba radiusa, krivine, daju niz obrazaca, manje ili više potkrepljenih,
u većini slučajeva vrlo komplikovanih i za praksu, odnosno projektovanje
nepodobnih.


Došla mi je do ruku litografisana brošura profesora D. A. Popova »Iziskanija,
projektirovka rašćot ljesospuskov« izdana još 1933. god. u Lenjingradu.
Neobično prosto i jednostavno iznesena teorija kretanja drveta u točilu (kao
jedna od osnova projektovanja) navela me je na misao da napišem nekoliko
reda o tome.


´) Suvim točilom nazivamo ovde zemljano točilo, riški put i drveno točilo.


198