DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Pomenuto obrezivanje i prikraćivanje vrlo dobro djeluju na dalnji razvoj biljke.
Već prve godine ovakove biljke razviju veliko, tamno-zeleno lišće i daju lijepe nove
mladice, što je i razumljivo kad se uzme u obzir da je broj pupova jako reduciran


obrezivanjem, pa zimska rezerva u hrani služi manjem broju pupova. Dolazi i do pojačanja
sistema korijenja, koje je stradalo prigodom makar i opreznog vađenja biljki,
a kamo li ne nakon neopreznog vađenja ili čak i čupanja. Zapravo čim je korijenje
jače stradalo kod vađenja tim je potrebnije jače reduciranje broja pupova, čime se
uspostavlja povoljnija ravnoteže između krošnje i sistema korijenja, koja ravnoteža


je od odlučnog upliva na razvoj biljke.


Pupovi bukovih biljki su osjetljivi, i lako se lome. Radi toga je potreban oprez
u tom pogledu sa strane onih koji biljke vade, prenašaju, obrezuju, vežu u snopove,
trape i t. d.


U jakom korovu se upotrebljavaju jake, visoke biljke i prikraćene toliko da im
prikraćeni vrh bude po prilici u visini korova. Prikraćivanje se vrši u svakom slučaju
neposredno iznad jednoga pupa. I na nezakorovljenim površinama valja rabiti 3 i više
godina stare biljke.


U vezi sa velikim zadacima u pogledu sječa za obnovu zemlje, kao i obzirom
na zaostatke u pošumljavanju iz prošlosti, osobito na jako zakorovljenim površinama,
u mnogo slučajeva će narednih godina svakako biti potrebno umjetno popunjavanje
bukovim biljkama kada ćemo za hladnije položaje, i na jako zakorovljena mjesta moći
dati iz prirodnih mladika biljke potrebite jakosti i visine. Osobito se dobro mogu
upotrebiti snažne biljke na površinama gdje je kupina preotela mah, gusto prekrila
površinu, obično oko svježih uvala. Tu će jake i prema gornjem uređene biljke vrlo
dobro uspjevati i lako izdržati borbu sa kupinom, te će davati naročito jak prirast.
Ranije su takove površine, redovito radi guste kupine, ostajale plješinaste i prema
tome slabo ili nikako iskorištene, premda predstavljaju najplodnije tlo.


Dakle prema upotrebi bukovih biljki kod naših pošumljavanja na staništima koja
bukvi odgovaraju, a ta su vrlo prostrana, trebati će promjeniti držanje i svakako toj
sadnji dati u buduće veću primjenu. Uzgoj takovih biljki u biljevištima nije potreban,
jer ih u prirodnim mladićima ima u izobilju. Osim toga bukva nije više ona
vrsta, koja ima sporedniju ulogu kao ranije, već joj je uporaba sve veća u industrijskim
svrhama, pa će se sadnjom njenih biljki na mnogim površinama moći pojačati
obrast naših šuma tim lakše, jer ona podnosi zasjenu. Svakako dodavanje ostalih
vrsta, u svrhu stvaranja mješovitih sastojina kojima uvijek treba davati prednost, ne
dolazi ovim u pitanje.


Ing. Ilija Lončar


PRVI POKUS ZAŠTITE SLAVONSKIH ŠUMA UNIŠTAVANJEM GUSJENICA
IZ AVIONA POMOĆU D. D. T - PREPARATA


Napadaji gusjenica leptira gubara, zlatokraja i suznika na naše nizinske hrastove
šume periodički se ponavljaju već dugi niz godina. Osobito intenzivni napadaji
zabilježeni su god. 1872.; 1878.; 1882.; 1888 do 1890.; 1898 do 1899.; 1908 do 1913.;
1914. do 1918. (istočni dio), 1921 do 1923.; 1927. i 1928.; 1930. do 1933 i 1938. do 1940.,
a mjestimično i u drugim godinama. Štete od tih napadaja očitovale su se u prošlom
stoljeću jedino u većem gubitku godišnjih prirasta obrštenih sastojina. Ali od god.
1910, kada se tim napadajima pridružila pepelnica, počelo je i katastrofalno sušenje
hrastova, tako da se do god. 1945. posušilo aproksimativno uzevši oko 3,700.000
kubika hrastovih stabala i tim nanesena našem šumskom gospodarstvu šteta od najmanje
740 mil. dinara.


God. 1945. počeli su novi napadaji zlatokraja, pa su šume na velikim površinama
bile opet do gola obrštene. Ti su napadaji god. 1946. i 1947. nastavljeni. Pridružio
se gubar i suznik. Ove se godine kod zlatokraja primjećuje izvjesno opadanje i slabljenje,
ali gubar je u jakoj gradaciji. Pošto su i klimatske prilike već nekoliko god.
uzastopce nepovoljne, prijeti opasnost od napadaja pepelnice, krasnika i dr. štetnika,
pa se predvidja daljnje sušenje velikog broja hrastovih stabala tako, da je prostrane
površine hrastovih sastojina biti opet prorijeđene i dovedene još labilnije stanje od
današnjeg uzrokovanog gotovo posvemašnjim isključivanjem brijesta po holandskoj
bolesti.


297




ŠUMARSKI LIST 9/1947 str. 36     <-- 36 -->        PDF

U takovom stadiju gradacije štetnika ne pomažu nikakove mjere suzbijanja,
koje bi se provodile uništavanjem gubarovih legala i zlatokrajih zapredaka. Preostaje
posljednje sredstvo obrane t. j . pokušaj izravnog uništavanja gusjenica na način, da
se napadnuta sastojina zapraši odnosno zamagli prigodnim otrovnim sredstvom iz
aviona.


Uočivši teško i bezizlazno stanje u kojem se danas nalaze te naše hrastove
nizinske šume, Ministarstvo poljopr. i šumarstva FNRJ je nakon primljenih izvještaja
i prijedloga iznesenih na konferenciji stručnjaka održanoj u Beogradu od 21.—24.
aprila ove godine odlučilo, da prihvati ponudu Komiteta narodnog zdravlja u Beogradu,
koji mu je u svrhu pokusnog uništavanja gusjenica u napadnutim slavonskim
šumama stavio na raspoloženje jedan avion, i 220 kg tekućeg DDT4preparata.


Pokus, kojeg je financiralo. Min. poljopr. i šumarstva (Šumarstvo) NRH izveden
je 12.—14. maja ove god.


Kao pokusni objekti izabrane su sastojine Panjik i Blata u šumskom predjelu
Marino Ostrvo kod Mikanovaca, te sastojine Gusti Gaj kod Ivankova. Sastojine Blata
i Panjik su 80—100 godišnje, mjestimice već jako prorjeđene, pretežno hrastove sastojine,
koje su ovog proljeća gusjenice zlatokraja, suznika i gubara na većim površinama
do gola obrstile. Dobro sklopljena, pretežno iz panja uzrasla cerova, grabova i hrastova
sastojina Gusti Gaj, bila je od gusjenica gubara dosta jako napadnuta, ali još neobrštena
i sva pod listom. Krošnje su joj tek«mjestimice nešto prorijeđene.


Sva tri objekta zamagljena su maglom proizvedenom zaprašivanjem DDT\preparatom.
Na drugom sjedalu dvosjednog američkog školskog aviona bila je smještena
bačva sa tim preparatom. Posebna mala pumpa montirana na krilu aviona, crpi iz
te bačve tekući DDT-preparat u avionsku cijev, koja služi za izbacivanje plina iz
motora. U toj cijevi nalazi se raspršivač, koji pumpom ubačenu tekućinu raspršuje
u sitne čestice veličine 5—50 mikrona i stvara maglu, koju motor velikom snagom
izbacuje iz cijevi nad šumu. Magla se širi, pa se u 20 m širokoj pruzi spušta na
krošnje stabala i prodire u sastojinu.


Zamagljivanja su se vršila između 5 i 7 sati u jutro te iza 5 sati po podne t. j .
u vrijeme, kada je zrak gotovo potpuno miran. Avion je letio u visini od oko 10 m
nad šumom. Od sastojine Blata zamagljeno je u roku od 40 minuta efektivnog lijeta
površina od oko 150 ha. Pri tom je potrošeno 30 galona (112, 50 1) DDT preparata


t. j . 0,75 1 po jednom ha. Zamagljivanje Gustog Gaja na površini od 93 ha trajalo je
55 minuta, te je utrošeno svega 25 gal. t. j . 93,75 1 tekućine, što iznosi´ oko 1 1 po ha.
Obračunati efektivni troškovi ovog zamagljivanja iznose prosječno oko 108 din. po ha.
Sredstvo kojim je izvršeno to pokusno zamagljivanje navedenih sastojina je
tekući DDT preparat u koncentraciji od 26,8°/o (Diklor-Difenil-Trikloretan).
Komitet narodnog zdravlja primio je od UNRRA-e veću količinu tog preparata
zajedno sa 4 aviona — u svrhu uništavanja komaraca u malaričnim krajevima.


Koliko nam je poznato nisu do sada nigdje u Evropi izvršeni s tim preparatima
pokusi suzbijanja gusjenica gubara i zlatokraja, pa je ovaj naš pokus bio ne samo
koristan, već i zanimljiv.


Neposredno iz zamagljivanja nismo mogli ustanoviti rezultata djelovanja tog
otrova na štetnike. Za razliku od želudčanih arsenovih i si. otrova DDT preparat —
u prahu — kao i tekući je dodirni ili kontaktni otrov, koji svojim ubitačnim djelovanjem
na živčani sistem insekata uzrokuje njihovo sporo ali sigurno ugibanje. To
sredstvo ima veliku prednost pred arsenovim preparatima, što ne djeluje štetno na
toplokrvne životinje, pa ptice, divljač i stoka nisu pri suzbijanju štetnika izložene
životnoj opasnosti.


Kada smo te sastojine tri dana nakon izvršenog pokusa ponovo pregledali, primjetili
smo, da je brštenje mnogo slabije, padanje gusjeničinih izmetina gotovo se
nije zapažalo, dok se duž stabala kretao znatno manji broj gusjenica nego prije zamagljivanja.
U prorijeđenoj i obrštenoj sastojini Blata pozitivan rezultat pokusa bio je
evidentan. Tu smo na zemlji i uz stabla našli veliki broj već mrtvih gusjenica, a mnoge
još žive, otrovom paralizirane, nisu mogle više gibati, već su prije ugibanja na mjestu
trzale. Na lišću potstojnog grmlja nađena je također veća množina paraliziranih
gusjenica. U Gustom Gaju nije se rezultat ovog pokusa tako jasno očitovao. Tu je
nađen tek vrlo mali broj mrtvih i paralizovanih gubarevih gusjenica. Ipak je i .tu
primijećen prestanak brštenja krošanja.


Možemo reći, da je ovaj prvi pokus uništavanja gusjenica iz aviona u našim
slavonskim šumama ipak dao djelomično pozitivne rezultate, pa se smijemo nadati,
da ćemo konačno kada usavršimo tehniku i način zamagljivanja ipak moći te šume
sigurno obraniti od periodičnih napadaja gusjenica gubara i zlatokraja i onda, kada
budu zatajila sva redovna sredstva njihove zaštite.


dr. Z. Vajda


298