DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 20 <-- 20 --> PDF |
da uspona u pravcu kretanja tereta ne bude uopšte, no to nije pravilo. Dozvoljavaju se usponi od 10—12°/o, ali na što kraćim relacijama. Padovi pak, u smjeru tereta, dobro su došli, jer mnogo olakšavaju izvoz, no i tu ima izvjesna granic», preko koje se ne smije ići. Ta dozvoljena granica je 20, maksimum 25V0, a to je nagib, koji bi se i ü* našim brdovitim predjelima mogao postići u velikoj većini slučajeva. No uvijek je rentabilni je i bolje nešto produžiti prugu, ako se time može izbeći i najmanji uspon, nego li štedeti na dužini pruge za račun uspona. Kaooptimalni pad, smatra se pad od .0/» i preporučuje se radije iskoristiti pad i od 20%´, nego li graditi prugu na posve ravnom mjestu, jer na, padovima ne samo što se smanjuje trenje, već se stvara inercija, koja olakšava kretanje tereta po ravnom mjestu iza pada. Na mjestima pada treba na svaki način izbjegavati krivine. Od kolike je važnosti pad, pokazuje slučaj jednog šumskog gazdinstva: u SSSR, gdje je drvena pruga imala manje više jednoličan pad od oko 6%´ u smjeru kretanja tereta. Uslijed nestašice konja izvoz je vršen pomoću ljudskeradne snage, pri tome je jedna radnica mogla da izveze dnevno 6,2 pr. metra drveta, na udaljenost od 1,2 km. Sto se tiče radiusa krivina, to se teoretsku računa, da oni ne smiju biti manji od 50 metara, ali praksa je dokazala, da se i krivine sa radijusom od 25 metara mogu sasvim dobro upotrebiti, no svakako je bolje i sigurnije graditi blaže krivine, gdje god za to postoje mogućnosti. Rekli smo, da upotreba drvenog oblog materijala umjesto željeznih šina,. zahtjevala je i rekonstrukciju voznog parka, . još tačnije — vagonete izmjenjene konstrukcije. Te izmjene tiču se, uglavnom, točkova, koji se prave od drveta, a koji su znatno širi od željezničkoh točkova i užljebjeni su po obodu, kako bi čvršće stajali na šinama-vrljikama. Postoji, zapravo, više tipova vagoneta: 1. za vuču pomoću ljudske radne snage, 2. za konjsku vuču, 3. za izvoz ogrevnog drveta i kratkog tehničkog materijala, te 4. za izvoz trupaca. Pošto su vagoneti veoma važni za normalan rad prenosnih drvenih kolosjeka opisat ćemo ih malo detaljnije. Vagonet za izvoz ogrevnog drveta i kratkog tehničkog materijala sastoji se iz drvenog rama, čije su strane spojene na žlijeb i pero i pojačani su ili željeznim veznicama na sva četiri ugla, ili pak drvenim kočićima od četvrtastog drveta. Za ram se upotrebljavaju četvorobridne gredice presjeka 80.12. mm. Dimenzije rama: dužina 1600 mm, širina 1050 mm. U sredini rama nalaze se dvije uzdužne gredice istih dimenzija, koje su isto tako vezane sa poprečnim stranama na žlijeb i pero, sa metalnim ili drvenim pojačanjem, kao gore. S donje strane rama, na uzdužnim gredicama pričvršćene su drvene podloge, kojima je zadaća, da se ram vagoneta malo uzdigne od točkova i da, im se na taj način omogući slobodno kretanje. Za drvene podloge vežu se istim željeznim zavrtnjevimai ležaji, sa kutijama, u koje se stavljaju sredstva za podmazivanje ležaja. Kutije se pričvršćuju pomoću zavrtnjeva, ili pak se vežu običnom mekom žicom. Željezni zavrtnjevi su dosta dugački i vežu ram vagoneta, drvene podloge i ležaje. Kod novijeg tipa takvih vagoneta točkovi se montiraju na sam ram, a da im ne smeta natovareni materijal postavljene su drvene podloge sa gornje strane rama tako, da drvo leži na tim podlogama,. 318 |