DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 31 <-- 31 --> PDF |
.. V. SAVELJEV (Moskva): POLJEZAŠTITNI ŠUMSKI POJASI — U SLUŽBI VISOKIH I STABILNIH ŽETVENIH PRINOSA Zakonom o novom petogodišnjem planu obnove i razvitka narodne privrede SSSR utvrđeno je, da je najvažniji zadatak poljoprivrede — svestrano povišenje žetvenog prinosa i povećanje količine poljoprivrednih proizvoda na osnovu značajnog povišenja kultura, te širokog iskorištavanja postignuća savremene poljoprivredne nauke. U kompleksu sa ostalim agrotehničkim mjerama naprednog plodorednog .sistema, poljezaštitni šumski nasadi i razvitak šuma mjesnog značenja imaju veliko značenje za postizavanje visokih i trajnih žetvenih prinosa te su istovremeno i jedno od najvažnijih srestava u borbi protiv suše. U Zakonu o petogodišnjem planu piše: »Uspostaviti u kolhozima i sovhozima stepskih i šumskostepskih oblasti poljezaštitne šumske nasade i osigurati povišeno podizanje poljezaštitnih šumskih pojasa iz brzorastućih vrsta drveća, voćnih, grmolikih i jagodnih kultura, a također sadnju šumskih i voćnih kultura oko vododerina«.* Veliko stvaralačko djelo izveli su kolhozi i sovhozi oko kultiviran ja šumskih pojasa i šuma mjesnoga značenja, kao rezultat uspješnog ispunjenja triju .starinskih petogodišnjih planova. Ovi su se radovi do rata najšire razvili u stepskim reonima južnog i jugoistočnog evropskog dijela SSSR, & također i u stepskim reonima Sibira i sjevernog Kazakstana! Za desetogodište od 1931 do 1941 g. u kolhozima pretežno stepskih reona SSSR, bilo je zasađeno 452 hiljade ha poljezaštitinh šumskih pojasa. Osim toga, a za to vrijeme, bilo je zasađeno oko 170 hiljada ha raznih .nasada oko jaraka i vododerina. Ogroman rad sproveden je i na sadnji šumozaštitnih nasada na sipkim (pokretnim) pijescima Srednje Azije, pa također u Astrahanskoj oblasti. Najveći udio u sadnji šumskih nasada zauzimala je Ukrajinska SSR; — pred početak rata ona je imala 259 hiljada hektara takvih nasada. Mnogo je učinjeno u tom smjeru kolhozima Rostovske oblasti, isto tako u Teonima Kulundinske stepe Altajskog kraja, zatim u cijelom nizu drugih zona i reona Sovjetskog Saveza. Rat s njemačkim okupatorima prekinuo je izgradnju mnogih kolhoza u reonima i oblastima koje su se nalazile pod privremenom okupacijom. Oslabljen je bio i otežan rad kolhoza nad uvađanjem novih poljoprivrednih metoda, a napose na razvijanju radova oko šumskih nasada i po cijelom Savezu, jer je sva pažnja mnogomilionske mase sovjetskog naroda bila usredotočena na brzo i potpuno uništavanje neprijatelja. Veliku su štetu nanjeli njemački okupatori poljezaštitnima nasadima za vrijeme svojega varvarskog gospodarenja u okupiranim reonima. Nijemci su uništavali parkove, nasade, aleje drveća i šumske pojase, koji su im došli pod i— * Vidi »Petogodišnji plan .obnove i razvitka narodne privrede SSSR za 1946—1950. godinu«. Izdanje novisko-izdavačkog prcduzeea »Borba« Beograd 1946. strana 97. (Napomena prevodioca). 329 |