DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 31     <-- 31 -->        PDF

.. V. SAVELJEV (Moskva):


POLJEZAŠTITNI ŠUMSKI POJASI — U SLUŽBI VISOKIH
I STABILNIH ŽETVENIH PRINOSA


Zakonom o novom petogodišnjem planu obnove i razvitka narodne privrede
SSSR utvrđeno je, da je najvažniji zadatak poljoprivrede — svestrano povišenje
žetvenog prinosa i povećanje količine poljoprivrednih proizvoda na osnovu
značajnog povišenja kultura, te širokog iskorištavanja postignuća savremene
poljoprivredne nauke.


U kompleksu sa ostalim agrotehničkim mjerama naprednog plodorednog
.sistema, poljezaštitni šumski nasadi i razvitak šuma mjesnog značenja imaju
veliko značenje za postizavanje visokih i trajnih žetvenih prinosa te su istovremeno
i jedno od najvažnijih srestava u borbi protiv suše. U Zakonu o petogodišnjem
planu piše:


»Uspostaviti u kolhozima i sovhozima stepskih i šumskostepskih oblasti
poljezaštitne šumske nasade i osigurati povišeno podizanje poljezaštitnih šumskih
pojasa iz brzorastućih vrsta drveća, voćnih, grmolikih i jagodnih kultura,
a također sadnju šumskih i voćnih kultura oko vododerina«.*


Veliko stvaralačko djelo izveli su kolhozi i sovhozi oko kultiviran ja šumskih
pojasa i šuma mjesnoga značenja, kao rezultat uspješnog ispunjenja triju
.starinskih petogodišnjih planova.


Ovi su se radovi do rata najšire razvili u stepskim reonima južnog i jugoistočnog
evropskog dijela SSSR, & također i u stepskim reonima Sibira i sjevernog
Kazakstana! Za desetogodište od 1931 do 1941 g. u kolhozima pretežno
stepskih reona SSSR, bilo je zasađeno 452 hiljade ha poljezaštitinh šumskih
pojasa. Osim toga, a za to vrijeme, bilo je zasađeno oko 170 hiljada ha raznih
.nasada oko jaraka i vododerina. Ogroman rad sproveden je i na sadnji šumozaštitnih
nasada na sipkim (pokretnim) pijescima Srednje Azije, pa također
u Astrahanskoj oblasti.


Najveći udio u sadnji šumskih nasada zauzimala je Ukrajinska SSR; —
pred početak rata ona je imala 259 hiljada hektara takvih nasada.


Mnogo je učinjeno u tom smjeru kolhozima Rostovske oblasti, isto tako u
Teonima Kulundinske stepe Altajskog kraja, zatim u cijelom nizu drugih zona
i reona Sovjetskog Saveza.


Rat s njemačkim okupatorima prekinuo je izgradnju mnogih kolhoza u
reonima i oblastima koje su se nalazile pod privremenom okupacijom. Oslabljen
je bio i otežan rad kolhoza nad uvađanjem novih poljoprivrednih metoda, a
napose na razvijanju radova oko šumskih nasada i po cijelom Savezu, jer je
sva pažnja mnogomilionske mase sovjetskog naroda bila usredotočena na brzo
i potpuno uništavanje neprijatelja.


Veliku su štetu nanjeli njemački okupatori poljezaštitnima nasadima za
vrijeme svojega varvarskog gospodarenja u okupiranim reonima. Nijemci su
uništavali parkove, nasade, aleje drveća i šumske pojase, koji su im došli pod


i—
* Vidi »Petogodišnji plan .obnove i razvitka narodne privrede SSSR za 1946—1950.
godinu«. Izdanje novisko-izdavačkog prcduzeea »Borba« Beograd 1946. strana 97. (Napomena
prevodioca).
329