DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 32     <-- 32 -->        PDF

ruku. Tako je na primjer, u Ukrajini potpuno uništeno više od 38 hiljada
hektara šumskih nasada, a 105 hiljada hektara zloupotrebljenih šuma zahtjeva
ozbiljnu obnovu. U Bjelorusiji fašisti su za vrijeme okupacije posjekli i uništili.
580 hiljada hektara najvrednijih šuma.


Sada, poslije pobjedonosnog završetka Velikog Otadžbinskog rata, cijela
zemlja, na poziv velikog Staljina, prešla je na mirni rad obnove i izgradnje,
produžavajući grandioznu izgradnju komunističkog društvenog uređenja. Naša
prvorazredna zadaća sada je — zalječiti rane, koje je nanjeo rat, dostići predratnu
proizvodnost narodne privrede, pa zatim postići ovu proizvodnost u značajnim
razmjerima.


U planu velikih radova iz oblasti socijalističke zemljoradnje veoma važno
mjesto zauzima izgradnja i razvitak poljezaštitnih šumskih kultura.
Radovi na šumskim nasadima naročito su aktuelni u stepskim i šumskostepskim
zonama SSSR.


Stepski i šumsko-stepski reoni naše zemlje pretstavljaju osnovno područje
koje služi za proizvodnju žitnih, uljanih i drugih poljoprivrednih kultura. U
ovim reonima prevladavaju najplodnija zemljišta. Jedino suha klima ovih
stepskih reona smanjuje mogućnost potpunog iskorištavanja njihove prirodne
plodnosti.


Reljef mnogih šumsko-stepskih reona karakterističan je po tome, što sa
jedne strane, ima neznatnu razliku u visinama, a s druge strane što obiluje
blatima, jarcima, vododerinama i razvijenom mrežom rijeka i rječica. To
omogućava pojačano površinsko kretanje vode, razaranje gomili slojeva zemlji"
šta, stvaranje ponora (oburvina) jaraka i drugog.


Podaci Pedološkog instituta Akademije nauka SSSR pokazuju, da u Kurskoj
oblasti, na padinama strmijim od 2° nagiba, dolazi približno 54%´ oranica, a na
padinama od 4—8° — više od 23°mjere za zadržavanje otopljenih voda na takvim padinama veoma je
velik. Po podacima Novosiljske pokusno-bujičarske stanice, Orlovske oblasti
sa kompaktnih izoranih površina sa nagibom od 2—3° otječe 80—90°A> snježne
vode. Materijal istraživanja ove stanice pokazuje, da u nizu sjevernih reona
Kurske oblasti postoje prostrane površine koje uslijed navedenog gube gotovo
polovinu sloja zemljišta koje je bogato na humusu, pa zbog toga kolhozi tih
reona ne postižu više od 3—4 metričke cente žetve sa jednog hektara.


Rukovodioc katedre šumarstva Timirjadzevske poljoprivredne akademije
profesor G. R. Eitingen izračunao je, da gubitak dušika, fosfora, kalija, uslijed
ispiranja i otplovljivanja zemljišta potocima vode, u evropskom dijelu Saveza
prebacuje pet puta količinu mineralnih gnojiva, koja je unesena u zemljište u
toku 1938 godine. Prema tome zašumljavanje priobalnih krajeva pijesaka i
pustinja je jedini mogući način od kojeg se može očekivati zadržavanje vode
i snijega na zemljištima koja se lako. ispiru.


Istovremeno u stepama vjetrovi dostižu u pojedinim godinama ogromnu
snagu. U zimskom periodu oni doprinose odnošenju snježnog pokrivača sa polja
i izmrzavanju ozimih usjeva. U ljetnom periodu suhi stepski vjetrovi povećavaju
isparivanje gubitak — vlage kod poljoprivrednih biljaka, što se nepovoljno
odražava na njihovom razvitku.


U nizu stepskih reona na nepovezanim, bestrukturnim zemljištima jaki
vjetrovi katkada iščupaju usjeve. Ovo se u Stavropoljskom kraju, u Sibirijt


330